hrvatski

Prijedlozi nekad i danas

Usporedbom upotrebe prijedloga u jeziku 18., 19. i 20. stoljeća naznačuje se smjer kretanja prijedložnih padežnih izraza u hrvatskom jeziku. U suvremenom se hrvatskom jeziku potvrđuje smanjenje upotrebe genitivnoga prijedloga od, koji se u jeziku ranijih stoljeća (sve do polovice 19. stoljeća) nalazi uz glagole govorenja i mišljenja (misleći od toga) i iz njih izvedene imenice (promišljanje od nevolja čovičanskih) te u pasivnim rečenicama (gdje se izrazima s od izricao vršitelj). Prijedlog se od u jeziku triju proteklih stoljeća pokazuje i pri izricanju dijelnosti, pripadnosti, posvojnosti, ablativnosti, uzroka, namjere, građe, karakteristične pojedinosti te u objasnidbenom genitivu Osim rekcijskih promjena, uzrok su smanjenju uporabnoga polja i čestote pojedinih prijedloga i ograničenja u izboru nadređenih i podređenih riječi u sintagmama te slaba obavijesnost (prijedlog k). U suvremenom se hrvatskom jeziku smanjuje i sinkretizam pojedinih prijedloga (u/na) te se normativno protjeruju neki padežni izrazi čija se značenja smatraju neuklopljenima u morfosintaktički sustav hrvatskoga jezika i/ili posuđenima iz drugih jezika (upotreba prijedloga kroz u izrazima koji znače kraće vremensko razdoblje ; kroz minutu, upotreba prijedloga po u značenju poslijevremenosti: po primitku tvoga pisma… , za + infinitiv, To je za poludjeti… i drugo). Potvrđuje se da su promjene u slaganju pojedinoga prijedloga s određenim padežom najsnažnije u genitivu i dativu ; dativ se oslobađa prijedloga, koji se sve češće ispuštaju (k) ili, u razgovornom jeziku, prelaze u genitiv (nasuprot, unatoč, usprkos… ).

gramatikalizacija prijedloga, prijedlozi u 18., 19. i 20. stoljeću

nije evidentirano