hrvatski

Utjecaj genotipa nerasta na obilježja tovnosti i kakvoću trupova u potomaka

Istraživanje utjecaja genotipa nerasta na obilježja tovnosti i kakvoće trupova u potomaka provedeno je na tovljenicima oba spola u šest skupina u razdoblju od 30 do 100 kg žive težine. Za očeve je odabrano šest nerasta. Čistokrvni muški i ženski potomci 1. i 2. skupine bili su podrijetlom od očeva pasmine njemački landras 55/80 i 55/186. Treća i četvrta skupina čistokvnih potomaka bila je podrijetlom od očeva 11/175 i 11/187 pasmine švedski landras. Skupine 5. i 6. bile su križani potomci (ŠLxVJxP) podrijetlom od očeva pasmine pietren 44/18 i 44/12. Za vrijeme istraživanja svinje su bile držane u jednakim uvjetima smještaja i hranidbe. Hranidba je bila ad libitum, od ulaska u test do 60 kg tjelesne težine smjesom S-20 (16% sir. bjelančevina), a od 60 kg do kraja testa smjesom S-50 (14% sir. bjelančevina). Za vrijeme istraživanja promatrani su osnovni proizvodni pokazatelji: živa težina, ukupni i dnevni prirast, utrošak i konverzija hrane. Nakon klanja provedeno je istraživanje udjela mišićnog tkiva, kakvoće polovica i mišićnog tkiva (pH1, pH2, sp.v.v. i boja). Mjerenje debljine leđne slanine obavljano je kontinuirano tijekom istraživanja i pomoću matematičkih metoda prognozirana je slika deponiranja masnog tkiva i konfiguracije leđne slanine u svinja. Rast svinja opisan je pomoću asimetrične-S funkcije. Utvrđen je statistički značajan (P<0, 05) i vrlo visoko značajan (P<0, 001) utjecaj očeva na ostvarenu težinu potomaka. Križani potomci očeva 5. i 6. skupine imali su od 1.-3. razdoblja tova statistički značajno veće (P<0, 05) težine od potomaka u ostalim skupinama. Statistički značajan (P<0, 05) utjecaj očeva pietrena na priraste potomaka utvrđen je u 4. razdoblju tova, statistički vrlo značajan (P<0, 01) u 1., 2. i 5. razdoblju, a statistički vrlo visoko značajan (P<0, 001) u 6. razdoblju tova. Primjenom generalizirane logističke funkcije opisan je prirast žive težine. Uz pretpostavku da je koeficijent asimetrije γ =0, 01, razdoblje intenzivnog rasta primjerice kod istraženih muških potomaka nerasta ŠL 11/175 prosječno je trajalo od kraja 6. tjedna (tB, pri težini od 13, 03 kg) do kraja 31. tjedna (tC, 119, 46 kg). Prelazak iz konveksne u konkavnu fazu rasta određen je točkom infleksije (TI) i nastupa krajem 18. tjedna (64, 55 kg). Izračunati biološki maksimum za tovljenike bio je 174, 61 kg. Na temelju podataka dobivenih mjerenjem leđne slanine pomoću ultrazvuka, procijenjeno taloženje masnog tkiva kod križanih potomaka, definirano čvorovima aproksimacije, bilo je od 3, 42 lit. odnosno 3, 12 kg do 4, 74 lit. odnosno 4, 32 kg. Najbolje priraste i najbolju konverziju hrane ostvarili su križani potomci podrijetlom od 5. i 6. oca (P 44/18 i P 44/12). Statistički značajan (P<0, 05) utjecaj očeva na pokazatelje kakvoće klaonički obrađenih polovica i udjela pojedinih tkiva bio je kod debljine masnog tkiva (mm), relativnog udjela mišićnog tkiva u polovicama, procijenjenog metodom « ; ; ; DT» ; ; ; , relativnog udjela masnog tkiva u polovicama, kod relativnog udjela mišićnog kao i kod apsolutnog i relativnog udjela masnog tkiva u butu te relativnog udjela mišićnog tkiva buta u polovicama, zatim kod relativnog udjela masnog tkiva u leđima, kao i kod relativnog udjela mišićnog tkiva u trbušno rebarnom dijelu (P<0, 05). Dužina polovica os pubis-atlas (cm), površina masnog tkiva na presjeku leđa (cm2), kao i odnos masnog tkiva i MLD-a na istom presjeku bili su statistički vrlo značajni (P<0, 01). Utjecaj interakcije spola i očeva bio je statistički značajan kod relativnog udjela trbušno-rebarnog dijela u polovicama, kao i kod relativnog udjela mišićnog tkiva TRD-a u polovicama (P<0, 05), a statistički vrlo značajan kod apsolutnog udjela trbušno-rebarnog dijela u polovicama, kao i kod apsolutnog udjela mišićnog tkiva u trbušno- rebarnom dijelu (P<0, 01). Istraživanja vezana za utjecaj očeva, spola i interakcije spola i očeva na ostala svojstva kakvoće klaonički obrađenih polovica svinja, izuzev u udjelu kostiju, nisu pokazala statistički značajne razlike (P>0, 05). Test signifikantnosti pokazatelja kakvoće mišićnog tkiva (pH1, pH2, sp.v.v. i boja), i pored utvrđenih razlika u prosječnim vrijednostima između pojedinih ispitivanih skupina, pokazao je da utjecaj očeva, spola, kao i interakcija očeva i spola nije bio statistički značajan (P>0, 05).

genotip nerasta ; kapacitet rasta ; debljina slanine ; kakvoća polovica i mišićnog tkiva

nije evidentirano