hrvatski

Arheološke slike iz prošlosti Krapine i okolice

Autor u poglavlju iznosi vertikalu života koju proučava od paleolitika i otkrića nalazišta neandertalnih hominida u Krapini. Nastoji prepoznati na temelju arheoloških nalaza iz brončanog doba postojanje ranih oblika života. Potom na temelju rimskih votivnih kamenih spomenika (ara) pretpostavlja postojanje beneficijarske postaje u Mihaljekovom jarku. Rano slavensko naseljavanje zasvjedočeno je zanimljivim primjerima iz toponimije okolice Krapine. Autor upućuje na postojanje prvotne romaničke jezgre utvrđenog plemićkog grada (burg) koja se postupno od prvog povijesnog izvora potkraj XII. stoljeća kontinuirano širi, dograđuje u jedno od najvećih feudalnih utvrđenih naselja s podgrađem u kojem je važno trgovište. U okolici Krapine registrirano je postojanje važnih arheoloških nalazišta i nalaza od doba neolitika do kasnosrednjovjekovnih ostava novca, koje dokazuju postojanje trgovine ali i nemirnih vremena. U doba Anžuvinaca, pa potom grofova Celjskih kastrum Krapina važno je središte, koje u epohi osmanske opasnosti postaje i saborskim gradom.

Hrvatsko zagorje, paleolitik, neandertalni hominidi, brončano doba, antičko naselje, cesta, utvrda, naselje,

nije evidentirano