Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Utjecaj gnojidbe dušičnim gnojivima i zrelosti tratine na prinos i grupni floristički sastav travnjaka (CROSBI ID 116113)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Leto, Josip ; Knežević, Mladen ; Bošnjak, Krešimir ; Perčulija, Goran ; Vranić, Marina Kutnjak, Hrvoje Utjecaj gnojidbe dušičnim gnojivima i zrelosti tratine na prinos i grupni floristički sastav travnjaka // Mljekarstvo, 55 (2005), 3; 185-202

Podaci o odgovornosti

Leto, Josip ; Knežević, Mladen ; Bošnjak, Krešimir ; Perčulija, Goran ; Vranić, Marina Kutnjak, Hrvoje

hrvatski

Utjecaj gnojidbe dušičnim gnojivima i zrelosti tratine na prinos i grupni floristički sastav travnjaka

Jedan od ključnih limitirajućih čimbenika u proizvodnji krme na travnjacima je nedovoljna opskrba biljaka pristupačnim dušikom i košnja travnjaka u kasnim stadijima razvoja tratine. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi optimalne količine dušičnih gnojiva u gnojidbi travnjaka, utvrditi mogućnost smanjenja količina mineralnih dušičnih gnojiva u gnojidbi travnjaka korištenjem višegodišnjih mahunarki, utvrditi promjene u prinosu i florističkom sastavu tratine kod različitih razina N gnojidbe i različitih stadija zrelosti tratine. Istraživanje je postavljeno 2002. i 2003. godine u Zaprešiću na sijanoj travno-djetelinskoj smjesi, a sastojalo se od četiri razine dušične gnojidbe (N35, N100, N150, N200, odnosno 35, 100, 150 i 200 kg/ha/god N) i dva stadija zrelosti tratine u trenutku košnje (početak metličanja i puno metličanje klupčaste oštice kao dominantne travne vrste). Prosječnii prinosi suhe tvari za 2002. i 2003. su bili 7, 52 t ha-1 i 2, 84 t ha-1. U 2002. godini količine N veće od 100 kg ha-1 god-1 nisu značajno povećale produkciju ST travnjaka, a udio bijele djeteline je značajno smanjen tek kod tretmana N200 (4, 33%). Kod N200 i N150 utvrđeni su najveći prinosi ST trava (7, 25 i 7, 12 t ha-1, respektivno). Razlike u relativnim udjelima trava u prinosima ST gnojidbenih tretmana (prosječno 82, 7%) nisu bile značajne. Košnjom travnjaka u punom metličanju trava postignut je 15% veći prinos suhe tvari u odnosu na košnju u početku metličanja (6, 98 t ha-1). U punom metličanju prinos trava bio 24% , a relativni udio 7, 5% veći u odnosu na početak metličanja (5, 58 t ha-1i 79, 94%) . Stadij zrelosti tratine prilikom košnje nije značajno djelovao na prinos i relativni udio mahunarki i zeljanica u 2002. godini. U 2003 godini najveći prinos ST je utvrđen kod N200 (3.14 t ha-1), a najmanji kod N35 (2, 47 t ha-1). Povećanjem količine primjenjenog N povećavao se i udio trava, a smanjivao udio mahunarki u ukupnom prinosu ST. Najveći relativni udio trava utvrđen kod N200 (91, 40%) i bio je za 14, 6% veći u odnosu na N35 (79, 76%). Najveći relativni udio mahunarki utvrđen je kod N35 (11.75%) i N100 (11, 36%), a najmanji kod N200 (4, 14%).

dušik; stadij zrelosti; travnjak; prinos; floristički sastav

nije evidentirano

engleski

The effect of nitrogen fertilization and stage of maturity at harvest on grassland productivity and botanical composition

nije evidentirano

nitrogen; stage of maturity; grassland; yield; botanical composition

nije evidentirano

Podaci o izdanju

55 (3)

2005.

185-202

objavljeno

0026-704X

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)