hrvatski

Galski apostol u književnom ozračju hrvatskih glagoljaša

Na temelju vrlo bogate građe o nastanku kulta sv. Martina i njegovoj raznovrsnoj tradiciji diljem kršćanske Europe, za ovu smo prigodu istražili pisanu glagoljsku martinsku baštinu. Nakon pomno proučenih sačuvanih kalendara u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima predočili smo sve one koji sadrže kalendar za mjesec studeni kada se jedanaestoga dana slavi blagdan sv. Martina biskupa i ispovjednika, kako u rukopisnim tako i u tiskanim do sredine 16. stoljeća. Sanktorali hrvatskoglagoljskih brevijara sadrže opširna čitanja na blagdan sv. Martina, a zanimljivosti pokazuju s jezične i leksičke strane. Među njima posebno mjesto zauzimaju Ljubljanski ili Beramski (Lab) s kraja 14. stoljeća i Vrbnički 4 (Vb4) iz 14. stoljeća, koji spadaju u skupinu starijih rukopisnih brevijara. U Lab se izdvaja Himan sv. Martinu koji predstavlja jedinstveni zapis te vrste u glagoljskoj književnosti općenito. Uz istarsko-kvarnersko i dalmatinsko područje ima svoje glagoljske martinske posebnosti među kojima se izdvaja oracija sv. Martinu u misalu Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine uz koju stoji jedinstvena minijatura koja je zbog svojih kolorističkih specifičnosti zaslužila podroban opis. Iz Dalmacije je i pergameni dvolist iz tzv. Berčićeve zbirke u Sankt Petersburgu koji je tek od 2000. godine postao dostupan paleoslavističkoj javnosti. U kontekstu martinske pisane baštine Berčićev dvolist, iako vrlo teško čitljiv, otkriva pravi književni specijalitet.

glagoljica, sv. Martin, književnost

nije evidentirano