hrvatski

Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj

Različiti aspekti siromaštva u Hrvatskoj još su uvijek nedovoljno istraženi. Ne samo da nema spoznaja o tome koliko dugo hrvatski građani ostaju u siromaštvu, već postoje i određena nesuglasja oko broja siromašnih i izbora nacionalne linije siromaštva. Nisu precizno evaluirani ni učinci pojedinih mjera politike prema siromaštvu. Cilj je ovoga rada bio analizirati osnovne pokazatelje rasprostranjenost siromaštva, rizične grupe i strukturu siromašnih te istražiti ulogu socijalnih transfera smanjenja siromaštva. Rad se sastoji od četiri dijela i uvoda. U prvom se dijelu analizira kretanje broja siromašnih u Hrvatskoj na početku milenija te profil siromaštva. Drugi dio rada obrađuje politiku reduciranja ili eliminiranja siromaštva, dok se u trećem dijelu autor bavi problemom odabira službene linije siromaštva i ulogom minimalnog dohotka u Hrvatskoj. Četvrti dio sadržava zaključke. Koristeći i se službenom linijom siromaštva EU, usporedna analiza pokazuje da stope relativnog siromaštva u Hrvatskoj ne odstupaju bitno od prosjeka EU, iako Hrvatska ima nešto više stope siromaštva nego većina zemalja EU. Najveći rizik siromaštva imaju starije osobe, umirovljenici i nezaposleni, samačka kućanstva, jednoroditeljske obitelji i obitelji s troje i više djece. Ukupni sustav socijalnih transfera nije manje učinkovit od transfernih sustava većine zemalja EU. Isključimo li starosne i obiteljske mirovine iz socijalnih transfera, Hrvatska ima najefikasnije socijalne transfere među promatranim zemljama. Međutim, s druge strane, stopa redukcije siromaštva zahvaljujući starosnim i obiteljskim mirovinama, jedna je od najnižih među uspoređivanim zemljama.

siromaštvo; službena linija siromaštva; stopa redukcije siromaštva; politika prema siromaštvu; socijalni transferi; mirovine

Rad je preveden na engleski jezik.