engleski

Comparison of basic macroeconomic indicators on the labor markets of a selected group of countries

U tržišnim uvjetima ekonomije nastoje biti međunarodno konkurentne kako bi mogle postizati održivi rast i porast životnog standarda ukupnog stanovništva. Naime, zahvaljujući Michaelu Porteru i Paulu Krugmanu u literaturi o konkurentnosti sve više se ističe značaj konkurentnosti nacije.Konkurentnost ne uključuje samo efikasnost, profitabilnost, produktivnost, te niske troškove poduzeća, već se sve više ističe značaj potencijalnih eksternalija među poduzećima i sinergijskih efekata, kvaliteta države (institucije, zakoni i politike), te razvoj ekonomije temeljene na društvu znanja . Dakle, očito je da konkurentnost nije moguće poistovjećivati samo sa produktivnošću. Stoga je na samom početku rada važno definirati i ostale čimbenike koji zajedno određuju konkurentnost. Mnogi autori proširuju navedene elemente nacionalne konkurentnosti, ali svi oni ističu značaj radne snage odnosno općenito ljudskih resursa na tržištu rada i njihove vještine u nekoj nacionalnoj ekonomiji . Naime, konkurentnost ljudskih resursa na međunarodnom nivou zahtijeva visoku kvalitetu i stručnost, nisku cijenu rada i visoku fleksibilnost. Upravo stoga je za potrebe studije o konkurentnosti ljudskih resursa nužno najprije promotriti osnovne makroekonomske indikatore na tržištu rada, te ih usporediti sa odabranom skupinom zemalja. Obzirom da je temeljni cilj ekonomske politike hrvatske Vlade ulazak u EU do 2007. godine postavlja se pitanje gdje se nalazimo danas u odnosu na one koje su već tamo i na one koje će tamo doći prije nas. U skladu sa time u okviru ovog istraživanja postojeće stanje na tržištu rada Hrvatske uspoređuje se sa stanjem na tržištu rada SAD-a koje se može smatrati referentnom točkom (eng. benchmark) kojoj se teži. Može se prigovoriti kako nije sasvim korektno uspoređivati u svjetskim razmjerima marginalno gospodarstvo kao što je hrvatsko sa najrazvijenim i ekonomski najmoćnijim gospodarstvom kao što je američko gospodarstvo, te da je u tom slučaju za očekivati poražavajuće rezultate. No, smatramo kako tek usporedba s "najboljim" ima smisla te daje poticajnu snagu. Nadalje u komparaciju se uzimaju Austrija, Irska, Nizozemska i Portugal koje karakterizira vrlo fleksibilno tržište rada i niska nezaposlenost, te Grčka koja uz Italiju i Španjolsku ima najviše stope nezaposlenosti. U odabiru tranzicijskih zemalja nastojalo se uključiti najnaprednije iz skupine onih koje će ući u EU tijekom 2004. godine, te one koje će se ukrcati u vlak za EU u bližoj budućnosti zajedno sa Hrvatskom ili bez nje. Stoga je upravo osnovna svrha ovog djela istraživanja utvrditi gdje se nalazimo u odnosu na svoje ključne "konkurente" za ulazak u članstvo EU. Istraživanje uključuje slijedeću skupinu zemalja: 1) SAD 2) Odabrane zemlje EU: Austrija, Portugal, Grčka, Nizozemska, Irska 3) Odabrane tranzicijske zemlje: Češka, Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Bugarska, Rumunjska, Srbija i Crna Gora

macroeconomic indicators, labour market, competitiveness

Rad je u cjelosti napisan i objavljen dvojezično - na hrvatskom i na engleskom jeziku. Nedostaje podatak o stranicama.