Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 205204

Sprječavanje unosa alohtonih organizama u Jadran putem vodenog balasta


Pećarević, Marijana; Lovrić, Josip; Benović, Adam
Sprječavanje unosa alohtonih organizama u Jadran putem vodenog balasta // MAMA Mediterranean network to Assess and upgrade Monitoring and forecasting Activity in the region: Abstracts = Hrvatski nacionalni sastanak MAMA projekt : Sažeci / Morović, Mira (ur.).
Split: Institut za oceanografiju i ribarstvo, 2004. str. 20-21 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Sprječavanje unosa alohtonih organizama u Jadran putem vodenog balasta
(Preventing the introduction of non-indigenous species into the Adriatic Sea)

Autori
Pećarević, Marijana ; Lovrić, Josip ; Benović, Adam

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
MAMA Mediterranean network to Assess and upgrade Monitoring and forecasting Activity in the region: Abstracts = Hrvatski nacionalni sastanak MAMA projekt : Sažeci / Morović, Mira - Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo, 2004, 20-21

Skup
Hrvatski nacionalni sastanak MAMA projekt

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.04.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
vodeni balast; alohtone vrste; Jadransko more; obrada vodenog balasta
(ballast water; non-indigenous species; Adriatic Sea; ballast water treatment)

Sažetak
Trgovački brodovi koji plove svjetskim morima nisu uvijek nakrcani teretom već oko pola svojih putovanja obavljaju u "praznom hodu" u plovidbi prema luci ukrcaja. Brod, iako je u "praznom hodu", nikad ne može ploviti prazan, već mora ukrcati balast. U doba jedrenjaka to je bio kruti balast, sovrnja, koji je pojavom brodova na mehanički pogon zamijenjen vodom u tankovima i/ili skladištima, odnosno tekućim ili vodenim balastom. Vodeni balast je voda, koja se uzme prilikom iskrcaja tereta, zajedno s talogom koji se tijekom dugotrajnog korištenja broda nakuplja u tankovima. U posljednje vrijeme otvaraju se nove mogućnosti izvoza iz Hrvatske, čime se povećava opasnost od unosa alohtonih vrsta u Jadran vodenim balastom. Problem je tim veći jer se radi o zatvorenom moru s velikom bioraznolikošću. Ukupna količina vodenog balasta, uključujući i vodeni balast turističkih i vojnih brodova, koji je ispušten u Jadransko more tijekom 2002. godine procjenjuje se na oko 6 milijuna tona. Od toga je najveći udio ispušten u talijanskim lukama (oko 3, 5 do 4 milijuna tona), zatim u hrvatskim lukama (oko 1 milijun tona) i najmanje u slovenskim lukama (oko 0, 6 milijuna tona). U vodenom balastu su prisutni planktonski stadiji, koje imaju gotovo svi morski organizmi. Veću opasnost predstavljaju meroplanktonski organizmi, koji imaju izmjenu generacija između morskog dna i stupca vode, dok su holoplanktonski organizmi manje opasni jer se, i bez vodenog balasta, široko rasprostranjuju nošeni morskim strujama. U Sredozemnom moru je do sada utvrđen unos raznih biljnih (Phytoplankton i Macrophytae) i životinjskih vrsta (Cnidaria, Mollusca, Polychaeta, Crustacea, Bryozoa, Tunicata, Pisces). U Jadranu je najveći broj stranih vrsta zabilježen u lagunama na njegovom sjevernom dijelu, koje su karakterizirane manjom bioraznolikošću, a smještene su u blizini velikih luka. Uneseni organizmi remete ekološku ravnotežu pa domaće vrste mogu ostati bez hrane, kisika i životnog prostora. Gospodarske štete koje mogu nastati kao posljedica unosa stranih vrsta su ogromne. Ne postoji niti jedna operativna tehnologija obrade vodenog balasta, čija bi učinkovitost bila po nekom utvrđenom postupku provjerena i potom verificirana. Stoga Međunarodna pomorska organizacija (IMO) preporučuje brodarima i zapovjednicima njihovih brodova da obave izmjenu vodenog balasta u tijeku plovidbe između luke iskrcaja i luke (ponovnog) ukrcaja. Kontrola izmjene vodenog balasta na otvorenom moru u brodovima koji ulaze u Jadran mogla bi se provoditi uzimanjem uzoraka iz balastnog tanka, mjerenjem temperature i slanosti, identifikacijom i određivanjem brojnosti i karakterističnih vrsta zooplanktona i fitoplanktona te uvidom u brodske dnevnike i dnevnik postupanja s balastom. Potrebno je uspostavljanje međunarodne mreže za izmjenu podataka o bioraznolikosti u području luka ukrcaja, odnosno iskrcaja balastnih voda u Sredozemlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Brodogradnja, Tehnologija prometa i transport

Napomena
EU Program energija okoliš, i održivi razvoj: Projekt EVR1-2001-00006.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0275001

Ustanove
Sveučilište u Dubrovniku

Profili:

Avatar Url Adam Benović (autor)

Avatar Url Josip Lovrić (autor)

Avatar Url Marijana Pećarević (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Pećarević, Marijana; Lovrić, Josip; Benović, Adam
Sprječavanje unosa alohtonih organizama u Jadran putem vodenog balasta // MAMA Mediterranean network to Assess and upgrade Monitoring and forecasting Activity in the region: Abstracts = Hrvatski nacionalni sastanak MAMA projekt : Sažeci / Morović, Mira (ur.).
Split: Institut za oceanografiju i ribarstvo, 2004. str. 20-21 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
Pećarević, M., Lovrić, J. & Benović, A. (2004) Sprječavanje unosa alohtonih organizama u Jadran putem vodenog balasta. U: Morović, M. (ur.)MAMA Mediterranean network to Assess and upgrade Monitoring and forecasting Activity in the region: Abstracts = Hrvatski nacionalni sastanak MAMA projekt : Sažeci.
@article{article, editor = {Morovi\'{c}, M.}, year = {2004}, pages = {20-21}, keywords = {ballast water, non-indigenous species, Adriatic Sea, ballast water treatment}, title = {Preventing the introduction of non-indigenous species into the Adriatic Sea}, keyword = {ballast water, non-indigenous species, Adriatic Sea, ballast water treatment}, publisher = {Institut za oceanografiju i ribarstvo}, publisherplace = {Split, Hrvatska} }