hrvatski

Pregled mikotoksikoloških analiza u Hrvatskoj s osvrtom na mikotoksikoze peradi

Distribucija plijesni i mikološka kontaminacija hrana i krmiva usko je povezana s vlagom tijekom čitavog hranidbenog proizvodnog lanca biljnog i animalnog podrjetla. Naša istraživanja u protekla tri desetljeća pokazuju da je učestalost toksinogenih plijesni kao i njihovih sekundarnih metabolita-mikotoksina u žitaricama i krmnim smjesama varijabilna i zavisna o klimatskim uvjetima u različitim godinama (5-85 %) i u direktnoj je zavisnosti o uvjetima sabiranja i pohranjivanja usjeva. Na temelju prosjeka nalaza 1978.-1999. godine u krmnim smjesama najznačajniji mikotoksini koji izazivaju značajne gubitke u peradarskoj proizvodnji u nas su iz skupine fusariotoksina (ZEA 0.1-6.88 mg/kg ; T-2 0.1-0.96 mg/kg ; DAS 0.1-0.4 mg/kg), aspergilo, odnosno peniciliotoksina (AFB1+AFB2 0.02-1.12 mg/kg ) i (OTA 0.05-1.62 mg/kg). Uz ove mikotoksine naročito u kukuruzu pojavljuju se FB1 (0.012-9.9 mg/kg) i BEA (0.025-1.864 mg/kg) čije značenje još nije do kraja definirano u peradarskoj proizvodnji.

plijesni; mikotoksini; mikotoksikoze peradi

nije evidentirano