hrvatski

Raširenost i toksinogenost vrsta plijesni u hrani

U proteklih 20 godina ispitivan je toksinogeni potencijal Aspergillus, Penicillium i Fusarium vrsta koje su se javljale kao učestali kontaminanti uzoraka hrane (suhomesnati proizvodi, kukuruz i druge žitarice, grah, jabuke), koji su sakupljani u području endemske nefropatije (EN) i non-EN u Hrvatskoj. Tvorba okratoksina A (OTA), aflatoksina (AFB1, B2, G1 i G2) i ciklopijazonične kiseline (CPA), ispitivana je u Aspergillus vrsta ; citrinina (CTN) u Penicillium expansum ; fumonizina B1, zearalenona (ZEN), deoksinivalenola (DON) diacetoksiscirpenola (DAS) i T-2 toksina u Fusarium vrsta, postupkom biosinteze na tekućem (YES-bujon) i/ili krutom supstratu (pšenica s 40% vlage). U ekstraktima iz biosinteza navedeni mikotoksini su dokazivani polukvantitativno metodama tankoslojne kromatografije (TLC). U razdoblju od 1980. do 1997. Aspergillus vrste (A. ochraceus, A. flavus, A. parasiticus) su s visokom učestalošću utvrđene u uzorcima suhomesnatih proizvoda, uskladištenim žitaricama i grahu (59-70%). Ispitivanjem toksinogenog potencijala A. ochraceus (N=227) dokazana je tvorba OTA u 41.5% sojeva izoliranih iz suhomesnatih proizvoda (0.07-240.0 mg/kg). Maksimalne koncentracije OTA tvorili su sojevi izolirani iz uzoraka s područja EN. Od ukupno 227 sojeva A. flavus i A. parasiticus većinom izoliranih iz suhomesnatih proizvoda, 9.6% tvorilo je AFB1 (0.0-240.0 mg/kg), 3.5% AFG1 (0.8-450.0 mg/kg) te 0.88% AFB2 (20.0-34.5 mg/kg) i AFG2 (10.4-60.0 mg/kg). Među aflatoksinogenim sojevima 0.88% tvorilo je sva četiri toksina, dok je 1.7% tvorilo AFB1 i AFG1, odnosno AFB1 i AFB2. Tvorba CPA dokazana je u 5.2% sojeva (0.5-30 mg/kg) pri čemu nisu utvrđeni multitoksinogeni sojevi (1, 2, 3, 4). Uzorci jabuka s vidljivim znacima truljenja sakupljani su tijekom 1997. (N=100) u non-EN području. Pri tom je utvrđena relativno visoka učestalost Penicillium vrsta (40%) među kojima je dominirala P. expansum (78%). Od ukupno 29 sojeva ove vrste 38% je tvorilo CTN (0.07-9 mg/L) (5). U posljednjih 6 godina sakupljani su uzorci kukuruza prezimjelog u polju i uskladištenog u domaćinstvima na području EN i non-EN (N=384) te je dokazana visoka učestalost Fusarium vrsta (70%). Među fuzarijama je dominirala F. verticillioides (=moniliforme) (40%), dok su ostale detektirane fuzarije (F. graminearum, F. sporotrichoides i F. tricinctum) bile zastupljene s oko 10 %. Od ukupno 93 soja F. verticillioides 90% tvorilo je FB1 (48-1320 mg/L) od čega je 3.2% tvorilo FB1 i ZEN (3.8-70 mg/L). Tvorba ZEN dokazana je i u 14.8% sojeva F. graminearum (60-180 mg/kg) dok je tvorba T-2 utvrđena samo u 3.2% sojeva F. tricinctum (21.5 mg/kg) (6, 7). Rezultati ukazuju na visoku učestalost fumonizinotoksinogenih sojeva F. verticillioides što je u skladu s nalazima ovog mikotoksina u 95% uzoraka s područja EN i non-EN (8). Dokazivanje stupnja toksinogenosti sojeva plijesni u laboratorijskih uvjetima dokazuje učestalost toksinogenih sojeva u različitih vrsta plijesni. Ova činjenica upućuje na procjenu nalaza plijesni u određenom supstratu, a time i objektivno sagledavanje mikotoksikološkog rizika obzirom na nalaz jakih producenata u hrani. 1. Cvetnić Z, Pepeljnjak S (1986) Distribution and finding of toxigenic kinds of mould in smoked meat products. Veterinarski Arhiv, 56, 75-82. 2. Cvetnić Z, Pepeljnjak S (1990) Ochratoxinogenicity of Aspergillus ochraceus strains from nephropathic and non-nephropatic areas in Yugoslavia. Mycopathologia, 110, 93-99. 3. Cvetnić Z, Pepeljnjak S (1995) Aflatoxin producing potential of Aspergillus flavus and Aspergillus parasiticus isolated from samples of smoked driet-meat. Die Nahrung, 39, 302-307. 4. Cvetnić Z, Pepeljnjak S (1998) Production of cyclopiazonic acid aflatoxinogenic and non aflatoxinogenic strains of Aspergilus flavus. Die Nahrung, 42, 321-323. 5. Pepeljnjak S, Šegvić M, Ožegović L (2002) Citrininotoxinogenicity of Penicillium spp. isolated from decaying apples. Brazilian Journal of Microbiology, 33, 134-137. 6. Šegvić M, Pepeljnjak S (2003) Distribution and fumonisin B1 production capacity of Fusarium moniliforme isolated from corn in Croatia. Periodicum Biologorum, 105, 275-279. 7. Cvetnić Z, Pepeljnjak S, Šegvić M (2004) Toxinogenic potency of Fusarium species isolated from non-harvested maize. CROTOX 2004, 26-29.05 Plitvička jezera, Hravtska, P17. 8. Jurjević Ž, Solfrizzo M, Cvjetković B, Avantaggiato G, Visconti A (1999) Ochratoxin A and fumonisins (B1 and B2) in maize from Balcan nephropathy endemic and non endemic areas of Croatia. Mycotoxin Research, 15, 67-80.

Mikotoksini; suhomesnati proizvodi; kukuruz; žitarice; Aspergillus; Fusarium

nije evidentirano