hrvatski

Kvaliteta javnog upravljanja i ekonomski rast - Hrvatska u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji

Ekonomska povijest, nova teorija rasta i dosadašnja ekonometrijska istraživanja pružaju pregršt dokaza o tome da su institucije bitne za ekonomski rast. Formalne institucije proizlaze iz javnog upravljanja koje je u ovom radu definirano kao način na koji država koristi vlast u upravljanju institucionalnim okruženjem, čime utječe na akumulaciju faktora rasta. Kao dobro javno upravljanje definirano je ono koje pospješuje ekonomski rast. Kvaliteta javnog upravljanja pokazala se naročito važnom u tranzicijskim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, budući da su te zemlje prolazile kroz proces brojnih reformi. Upravo stoga što su te zemlje prolazile kroz slične reforme, a imale drugačije stope rasta i razine BDP-a, bilo je postavljeno pitanje koji čimbenici dovode do tih razlika. Kao ključne institucionalne slabosti tranzicijskih zemalja prepoznate su vladavina prava i niska kvaliteta javne uprave. Cilj ovog rada bio je vidjeti koliko su vladavina prava i javna uprava utjecale na ekonomski rast tranzicijskih zemalja (8 zemalja novih članica i 3 kandidatkinje za ulazak u EU), kao i kakav je relativni položaj Hrvatske u odnosu na promatrane tranzicijske zemlje i EU-15 prosjek. Vladavina prava definirana je kao sustav u kojem su svi građani jednaki pred zakonom i u kojem se svako kršenje zakona vjerodostojno sankcionira. Dobrom javnom upravom smatrana je ona koja je efikasna u otklanjanju barijera poduzetništvu i ona čiji službenici ne zloupotrebljavaju vlast za privatnu korist. Temeljem panel analize s fiksnim efektima ustanovljena je statistički signifikantna veza vladavine prava i korupcije s razinama BDP-a, s tim da je veza jača za tranzicijske zemlje nego za prosjek starih članica EU. Pokazano je da su Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zemlje koje imaju nizak stupanj vladavine prava, visoke percepcije o raširenosti korupcije, ispolitiziranu javnu upravu, nedovoljno slobodne medije i visoke administrativne prepreke. Posljedica toga je da je institucionalno okruženje oblikovano na način koji ne potiče investicije i inovacije što negativno utječe na ekonomski rast. To ujedno znači da ne postoje dovoljno razvijeni mehanizmi ograničenja vlasti. U radu su pokazani i temeljni nedostaci hrvatskog pravosuđa i javne uprave te predložene mjere reformi.

birokracija ; demokracija ; ekonomski rast ; Europska unija ; Hrvatska ; javna uprava ; javno upravljanje ; korupcija ; pravosuđe ; tranzicija ; vladavina prava

nije evidentirano