Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 204149

Utjecaj zaštitnih sredstava na dinamiku obraštaja čeličnih ploča u Kaštelanskom zaljevu


Jelić, Gorana
Utjecaj zaštitnih sredstava na dinamiku obraštaja čeličnih ploča u Kaštelanskom zaljevu, 2004., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 204149 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Utjecaj zaštitnih sredstava na dinamiku obraštaja čeličnih ploča u Kaštelanskom zaljevu
(The influence of protective coatings on fouling dynamics of steel panels in the Kastela bay)

Autori
Jelić, Gorana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.11

Godina
2004

Stranica
231

Mentor
Antolić, Boris ; Aničić, Ivica

Ključne riječi
obraštaj; antikorozivni i antivegetativni premazi; Kaštelanski zaljev
(fouling; anticorosive and antivegetative coatings; The Kastela Bay)

Sažetak
U razdoblju od 30. srpnja 2002. do 30. srpnja 2003. izvršili smo istraživanja obraštajnih zajednica u Kaštelanskom zaljevu, na čeličnim pločama, zaštićenim s tri različita antivegetativna premaza i dva različita antikorozivna premaza i uronjenim na dvije dubine (0.5 m i 2.0 m), tijekom 3, 6, 9 i 12 mjeseci, odnosno na pločama uronjenim 3 mjeseca, ali u različitim sezonama. Najveća vrijednost nađene biomase na pločama s antivegetativnim premazima iznosila je 12.02 g (ploča s Combic premazom nakon 6 mjeseci uronjenosti na 2.0 m), a najmanja 0.07 g (ploča s Globic premazom nakon 3 mjeseca uronjenosti na 0.5 m). Najveća vrijednost nađene biomase na pločama s antikorozivnim premazima iznosila je 1864.71 g (ploča s premazom 4518 nakon 9 mjeseci uronjenosti na dubini 0.5 m), što je čak 155 puta veća od vrijednosti najveće vrijednosti na pločama antivegetativnim premazima. Analizom varijance uz biomasu kao zavisnu varijablu nismo našli statistički značajan utjecaj trajanja uronjenosti, vrste premaza, dubine uranjanja, ni sezone uranjanja na biomasu obraštaja, ali je analiza varijance pokazala da postoji statistički značajan utjecaj vrste premaza, trajanja uronjenosti i sezone uranjanja na ukupnu pokrovnost test-ploča. Od nađenih 35 svojti alga koje smo našli u obraštajnim zajednicama na test-pločama kvalitativno su prevladavale zelene alge (Chlorophyta ; 42.9 %), nad smeđim (Phaeophyta ; 22.9 %) i crvenim algama (Rhodophyta ; 34.3 %). Ovo kvalitativno prevladavanje svojti, nije uobičajeno u algološkom sastavu obraštajnih prirodnih zajednica Jadrana, gdje obično svojtama prevladavaju crvene alge nad smeđim i zelenim, što upućuje na veliki utjecaj antropogenog onečišćenja u Kaštelanskom zaljevu i upliv slatkih voda, koje zelene alge preferiraju. Analizirajući podatke za srednju ukupnu pokrovnost (Σ RMGi) tri glavna sistematska odjeljka za svih pet premaza, te pojedinačno za svaki premaz, vidljivo je da su srednje ukupne pokrovnosti bile vrlo male i nisu prelazile 40 % za pojedini premaz. Ukupna vrijednost Σ RMGi za svih pet premaza iznosila je svega 77.06 %, što je izrazito siromašna pokrovnost. Ukupno je na svih 5 premaza najveća zabilježena srednja ukupna pokrovnost bila za smeđe alge (Σ RMGi = 41.29 %) i kvantitativna dominancija (DR = 53.6 %), zatim za zelene alge (Σ RMGi = 32.58 % ; DR = 42.3 %), a najmanja za crvene alge (Σ RMGi = 3.19 % ; DR = 4.1 %). Obzirom na fitogeografski sastav algološke flore obraštajnih zajednica kvalitativno su prevladavale atlantske svojte, a kvantitativno kozmopolitske svojte. Obzirom na pripadnost alga ekološkim nadskupinama i skupinama algi kvalitativno su prevladavale bentoske alge široke ekološke rasprostranjenosti (D), a kvantitativno fotofilne svojte algi u širem smislu (Phsl). U faunističkom dijelu obraštajnih zajednica našli smo ukupno 32 svojte bentoskih životinja iz sistematskih skupina: razred Polychaeta (21.9 %), koljeno Crustacea (18.8 %), razred Hydrozoa (15.6 %), koljena Porifera i Bryozoa, te razred Ascidiacea (po 9.4 %), koljena Nemertini (6.3 %), koljena Mollusca, Chelicerata i Echinodermata (po 3.1 %). Na pločama zaštićenim sa sva tri antivegetativna premaza prevladavale su pokrovnošću, stupnjem nazočnosti i frekvencijom javljanja svojte iz razreda Diatomeae i to u svim razdobljima, i bez obzira na trajanje uronjenosti, uz stalno prisutstvo malih postotaka svojti iz odjeljka Cyanophyta, i uz povremeno pojavljivanje većih pokrovnosti svojti Enteromorpha sp. i Ectocarpus sp., naročito nakon dužeg trajanja uronjenosti. Od životinjskih je vrsta brojem jedinki i frekvencijom pojavljivanja prevladavala vrsta Serpula vermicularis, uz povremenu prevlast vrste Balanus amphitrite amphitrite, te vrste Mytilus galloprovincialis. Na pločama s antikorozivnim premazima svojte iz razreda Diatomeae su imale puno manju pokrovnost, a svojte iz odjeljka Cyanophyta nešto veću pokrovnost, nego na pločama s antivegetativnim premazima. U obraštajnim zajednicama na pločama zaštićenim s antikorozivnim premazima, od alga su pokrovnošću prevladavale svojte Enteromorpha sp., Cladophora sp., te vrste Ulva rigida i Ectocarpus siliculosus. Od bentoskih životinja su u tim zajednicama brojem jedinki prevladale vrste Serpula vermicularis i Mytilus galloprovincialis, Balanus amphitrite amphitrite i Cryptosula pallasiana (pokrovnošću). Struktura nađenih obraštajnih zajednica i broj svojti (67 taksona) odraz su onečišćenja srednjeg intenziteta, uglavnom organskom tvari, gdje još nije prisutna tipična eutrofikacija. Ovakva obraštajna zajednica indikator je urbanog onečišćenja, dotoka kopnenih voda i relativno slabijeg utjecaja struja. Premaz Globic na bazi bakar (I) oksida pokazao se učinkovit za spriječavanje obraštaja, kao i premaz Economic koji sadrži visoko toksičan TBT, dok se premaz Combic koji je također klasičan premaz na bazi bakar (I) oksida pokazao kao najmanje učinkovit u danim uvjetima. Istraživani antivegetativni premazi zadržali su učinkovitost u usporavanju obraštanja čeličnih površina za cijelo vrijeme trajanja istraživanja, čak i u najtežim uvjetima - u vodi visokog stupnja trofije kada zaštićene podloge miruju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0171005 - 0171005 (, )

Ustanove
Pomorski fakultet, Split

Profili:

Avatar Url Ivica Aničić (mentor)

Avatar Url Boris Antolić (mentor)

Avatar Url Gorana Jelić Mrčelić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Jelić, Gorana
Utjecaj zaštitnih sredstava na dinamiku obraštaja čeličnih ploča u Kaštelanskom zaljevu, 2004., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
Jelić, G. (2004) 'Utjecaj zaštitnih sredstava na dinamiku obraštaja čeličnih ploča u Kaštelanskom zaljevu', doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Jeli\'{c}, G.}, year = {2004}, pages = {231}, keywords = {fouling, anticorosive and antivegetative coatings, The Kastela Bay}, title = {The influence of protective coatings on fouling dynamics of steel panels in the Kastela bay}, keyword = {fouling, anticorosive and antivegetative coatings, The Kastela Bay}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font