hrvatski

Pomorska geografija u Hrvatskoj

Pomorska geografija važna je znanstvena disciplina geografije koja se ponajprije bavi "...prirodno-geografskim uvjetima i društveno-gospodarskim čimbenicima razvoja pomorstva (pomorskih djelatnosti) na određenom području, naglašavajući pritom ulogu i važnost pomorstva u sveukupnom gospodarskom razvoju pojedinih zemalja i regija svijeta, kao i svjetskog gospodarstva u cjelini." (Stražičić, N. Pomorska geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb, 1996., 3). U Hrvatskoj je pomorska geografija na osobit način važna grana geografije jer je Hrvatska primorska i pomorska zemlja, koja baštini tisućljetnu tradiciju valorizacije Jadranskoga mora, otoka i priobalja. Iznimno duga i razvedena obala s 1246 otoka, otočića i grebena čini prirodno-geografsku okvirnicu različitih pomorskih aktivnosti. Uz prevladavajuće značenje pomorskoga prometa robe i putnika, ističu se ribarstvo, brodogradnja i solarstvo, a u novije vrijeme i turizam. Tijekom povijesno-geografskog razvitka Hrvatske i svih državnih tvorevina koje su joj prethodile na istočnoj obali Jadrana, značenje je pomorstva pulsiralo. Nakon osamostaljenja suvremene Hrvatske otvaraju se mogućnosti svrhovitoga razvitka različitih pomorskih djelatnosti koje bi, uravnoteženim, kontroliranim i koordiniranim aktivnostima trebale pridonijeti društveno-gospodarskoj propulzivnosti Primorske Hrvatske, a s time i cijele države.

geografija; more

nije evidentirano