hrvatski

Prilog poznavanju demografske slike osječkoga Gornjega grada u XVIII. stoljeću

Gornji grad je naselje formirano krajem 17. stoljeća, koje je svoj razvoj započelo gotovo od, osim pravnih, nikakvih temelja. Stoga je posebno interesantno i za praćenje demografskih tendencija. Naime, od nekoliko stotina stanovnika koji su formirali naselje, Gornji je grad ubrzo prerastao u značajno mjesto u Slavoniji. Kako u vrijeme postojanja Gornjeg grada kao zasebnog komorskog trgovišta nije bilo popisa stanovništva, za određenje broja stanovništva, kao prvog i najvažnijeg demografskog pokazatelja, morali smo posegnuti za interpretacijom različitih izvora. Kao najpodesniji su se pokazali komorski popisi, kojima su dosljedno popisivani samo nositelji porezne obveze, tj. glave kućanstva, te kanonske vizitacije, koje su zbog rijetkosti njihovih provođenja poslužile kao korektivni element. Kombinacijom tih dvaju izvora dobili smo osnovne smjernice kretanja broja stanovništva, kao i okvirne vrijednosti broja stanovništva Gornjeg grada. Dobivene tendencije smjerale su velikom povećanju broja stanovništva, koje je, uz dvije značajne oscilacije uzrokovane epidemijom kuge, prisutno u cijelom analiziranom razdoblju. Objašnjenje tom velikom porastu broja stanovništva, budući da je prirodno kretanje stanovništva smjeralo depopulaciji, valja tražiti u velikim imigracijskim procesima, koji su zacijelo tekli kontinuirano.

osječki Gornji grad; demografska povijest; novi vijek

nije evidentirano