hrvatski

Administrativno-pravni položaj osječkog Gornjeg grada

Gornji Grad je naselje koje je pripadalo pravnoj kategoriji komorskih trgovišta. U klasifikaciji prema stupnju samouprave, ta su se naselja nalazila iza slobodnih kraljevskih gradova i privilegiranih trgovišta. Komorska su trgovišta bila u prilično velikoj ovisnosti o feudalnoj vlasti koju je u njihovu slučaju predstavljala Dvorska Komora. Ta se ovisnost reflektirala u svim segmentima društvenog života grada. Komorske su vlasti kontrolirale lokalnu upravu donošenjem magistratskih instrukcija, kojima su bili definirani gospodarski, komunalni, sudski i upravni segmenti života. Takav pravni položaj osječkog Gornjeg grada nije slučajan. On je produkt političkih, gospodarskih i povijesno naslijeđenih okolnosti, koje su odredile njegov razvojni put. Komorska uprava nad Slavonijom, pretežito zemljoradničko stanovništvo, te povijesna baština starog osječkog podgrađa, ograničili su mogućnosti samostalnog razvoja Gornjeg grada. On je ostao u neraskidivoj vezi s utvrđenim gradom, tako da se usprkos svim nastojanjima za stjecanjem povlastica, tek nakon ujedinjenja uspio uzdići na pravni nivo slobodnog kraljevskog grada.

Gornji grad Osijek; 18. stoljeće

nije evidentirano