hrvatski

Potrošnja antibiotika i rezistencija najčešćih patogena na području grada Zagreba

Svrha: Analizirati vanbolničku potrošnju antibiotika u Zagrebu tijekom tri godine (2001-2003) primjenjujući ATK sustav razvrstavanja lijekova i definirane dnevne doze (DDD) te ispitati utjecaj na rezistenciju najčešćih bakterijskih patogena. Metoda: Podaci o potrošnji antibiotika dobiveni su iz Gradske ljekarne Zagreb, te ekstrapolirani na ukupan broj ljekarničkih jedinica. Kroz isto vrijeme praćena je rezistencija najčešćih patogena na antibiotike. Rezultati: Od 2001. do 2003. godine potrošnja lijekova za liječenje bakterijskih infekcija za sustavnu primjenu (J01) smanjila se za 18, 18%. Najviša potrošnja kroz sve tri godine zabilježena je u skupini penicilina (J01C)i predstavlja gotovo polovicu ukupne antibiotske potrošnje. Od 2001. do 2003. smanjena je potrošnja penicilinskih antibiotika za 17, 83%, cefalosporina za 33, 46% i makrolida za 17, 68%, dok je povećana potrošnja kinolona za 7, 22%. Kroz sve tri godine amoksicilin+klavulanska kiselina je bio najčešće propisivani antibiotik, slijedi amoksicilin, cefuroksim na trećem mjestu u 2002. i 2003. godini, a ceftibuten treći u 2001. godini. Prateći rezistenciju najčešćih izvanbolničkih patogena uočeno je 40-45% rezistentnih E.coli na amoksicilin, 3-8% na amoksicilin+klavulanska kiselina, 10-20% na cefalosporine prve generacije i 7-10% na fluorokinolone, 27% umjereno i 4% visoko rezistentnih S. pneumoniae na peniciline, 30% rezistentnih S.pneumoniae i 11-13% rezistentnih S.pyogenes na makrolide. Zaključak:Potrošnja antibiotika u Zagrebu je velika, čemu doprinosi prije svih velika potrošnja penicilina, posebice kombinacije amoksicilin+klavulanska kiselina.Edukacija propisivača, izdavača lijekova i bolesnika je jedna od ključnih mjera prema racionalnoj potrošnji.

Antibiotici; potrošnja; rezistencija; Zagreb

nije evidentirano