hrvatski

Slika znanosti u dnevnom tisku: popularizacija ili marginalizacija?

Cilj je ovog rada utvrditi osnovne značajke prikazivanja znanosti kao teme te znanstvenika kao aktera i komentatora društvenih događanja u najčitanijem hrvatskom dnevnom tisku. Istraživanje se temelji na analizi sadržaja svih dnevnih izdanja Jutarnjeg i Večernjeg lista u periodu između 31.12.2004. i 28.02.2005. godine. U tom je razdoblju prikupljeno i obrađeno ukupno 597 članaka vezanih uz znanost koji su klasificirani u kategorije znanstvenih vijesti, zatim komentara znanstvenika i eksperata te znanstvene politike. U ostvarivanju ciljeva istraživanja pristupilo se detaljnijoj i opsežnijoj analizi znanstvenih vijesti te analizi članaka koji donose komentare znanstvenika i eksperata, a znanstvena politika je izostavljena iz teorijskih razloga. Nalazi istraživanja ukazuju na marginalan karakter znanosti kao teme u hrvatskom dnevnom tisku. U oba lista zajedno udio članaka o znanosti iznosi u prosjeku 3.5% u ukupnom broju članaka, od toga je 60% članaka kategoriziranih kao znanstvena vijest, 17% kao komentar znanstvenika ili eksperta. Površan odnos dnevnog tiska prema znanosti ponajprije se očituje kroz nedostatnu vjerodostojnost prenošenja znanstvene informacije. Pod time podrazumijevamo rijetko navođenje primarnog izvora informacije, dodatnih izvora informiranja, te izostanak detaljnijeg opisa teme i citiranja mišljenja stručnjaka. Dok Jutarnji list u prosjeku poštuje (samo) jedan kriterij ozbiljnog izvještavanja (npr. navođenje izvora, citiranje stručnjaka), Večernji u svojim znanstvenim izvještajima ne poštuje u prosjeku niti jedan. Biomedicina i prirodne znanosti su polja znanosti koja su najviše zastupljena u znanstvenim vijestima, ali su istovremeno najmanje vjerodostojno i temeljito prezentirana, često im je izostavljen i autor, a navedena puna imena aktera i institucija iz kojih dolaze su rijetkost. Autorice zaključuju kako rezultati ovog istraživanja ukazuju na površan odnos tiskanog novinarstva spram znanosti što u situaciji rastućeg broja javnih debata koje počivaju na znanstvenim argumentima nije društveno odgovorno.

analiza sadržaja dnevnog tiska, članci o znanosti, vjerodostojno izvještavanje, slika znanosti

nije evidentirano