hrvatski

Morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika na redovitoj hemodijalizi

Cilj istraživanja: u bolesnika na liječenju hemodijalizom ispitati uzroke terminalnog zatajenja bubrega, analizirati ukupni i kardiovaskularni mortalitet i morbiditet, prevalenciju i utjecaj čimbenika rizika i terapijske postupke za smanjenje kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Ispitanici i metode: 144 bolesnika na hemodijalizi u KBC Rijeka u razdoblju 1998.-2003. godine. Analizirane su osnovne bubrežne bolesti, prisustvo čimbenika kardiovaskularnog rizika i kardiovaskularnih bolesti na početku i tijekom liječenja hemodijalizom, metode i ishod liječenja uz analizu uzroka smrti bolesnika. Rezultati: prosječna dob bolesnika bila je 65 +/- 12 godina sa najvećom prevalencijom starijih dobnih skupina, podjednake zastupljenosti po spolu. Najzastupljenija osnovna bubrežna bolest bila je dijabetička nefropatija (30, 6%). Vodeći uzrok smrtnosti bile su kardiovaskularne bolesti (60, 6%) a pojedinačno akutni infarkt miokarda (22, 7%). AV fistula bila je najučestaliji pristup krvotoku (79, 1%). Značajno češći opći kardiovaskularni čimbenici rizika bili su arterijska hipertenzija (70, 2%) i hiperlipidemija (52, 8%), a "uremijski" anemija (81, 9%), povišen ekstracelularni volumen (70, 8%) i niska doza isporučene dijalize (41, 7%). Na početku liječenja hemodijalizom postojala je značajna zastupljenost preegzistentnih kardiovaskularnih bolesti: hipertenzivne bolesti srca (62, 5%), ishemijske kardiomiopatije (33, 3%) i periferne arterijske bolesti (30, 6%). Tijekom liječenja hemodijalizom povećan je broj bolesnika s ishemijskom kardiomiopatijom (p<0, 0001), infarktom miokarda (p<0, 0001), cerebrovaskularnom bolesti (p<0, 001) i perifernom arterijskom bolesti (p<0, 001). Učestaliji čimbenici kardiovaskularnog rizika bili su: dijabetes (p<0, 001), hiperlipidemija (p<0, 0001), malnutricija (p<0, 05), smanjeni postotak snižavanja ureje (p<0, 0001), povišen ekstracelularni volumen (p<0, 0001), primjena polusintetskih membrana (p<0, 001), primjena niskoprotočne hemodijalize (p<0, 001) i neadekvatna korekcija anemije (p<0, 05). Veća zastupljenost hipertenzivne bolesti srca (p<0, 001), ishemijske kardiomiopatije (p<0, 001), preboljelog infarkta miokarda (p<0, 001), cerebrovaskularne bolesti (p<0, 001) i periferne vaskularne bolesti (p<0, 001) bila je povezana sa višim mortalitetom. U usporedbi dijabetičara i nedijabetičara zabilježena je značajno veća smrtnost dijabetičara od sepse (33, 3%), dok se ostali uzroci smrti nisu značajno razlikovali. Nazočnost hipertenzivne bolesti srca (p<0, 05) i ishemijske kardiomiopatije (p<0, 01) na početku liječenja hemodijalizom bilo je povezano sa značajno višim mortalitetom dijabetičara. Zaključak: kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti na hemodijalizi neovisno o osnovnoj bubrežnoj bolesti. Visoka je prevalencija kardiovaskularnih čimbenika rizika i kardiovaskularni morbiditet. Potrebne su mjere koje idu u smjeru biološki primjerene hemodijalize u svrhu smanjenja kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta u ovoj populaciji.

hemodijaliza; kardiovaskularne bolesti; morbiditet; mortalitet

nije evidentirano