Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 200852

70. Obljetnica prof. dr. Elze Polak


Šišić, Bruno
70. Obljetnica prof. dr. Elze Polak // Hortikultura, 47 (1980), 4; 28-31 (podatak o recenziji nije dostupan, biografski prikaz, stručni)


Naslov
70. Obljetnica prof. dr. Elze Polak
(On the occasion of the 70th anniversary of Prof. Elza Polak, Ph. D.)

Autori
Šišić, Bruno

Izvornik
Hortikultura (0018-5337) 47 (1980), 4; 28-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
-, biografski prikaz,stručni

Ključne riječi
Elza Polak; prof.dr.sc.; Zagreb; Agronomski fakultet; vrtlarstvo i uređenje krajobraza
(Elza Polak; Prof.; Ph.D.; Zagreb; Faculty of Agriculture; Gardening and Landscaping)

Sažetak
Prof. dr.sc. Elza Polak, umirovljeni redovni profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan je od pionira suvremenog vrtlarstva u Hrvatskoj. Gradsko dijete iz Gospića, opredijelila se za studij agronomije - kako je kazala - "naprosto iz ljubavi prema cvijeću i prirodi". Kao student upisala se u Hortikulturno društvo u Zagrebu (osnovano 1932.g.), gdje je polazila tečajeve iz vrtlarstva. Završivši studij 1933. g., zaposlila se kao profesor i vrtlarski inženjer u srednjoj vrtlarskoj školi u Božjakovini, jedinoj takvoj školi u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Smatra srećom što je imala prigodu raditi zajedno s istaknutim krajobraznim arhitektom Cirilom Jegličem (1897.- 1988.) fanatičnim zaljubljenikom u prirodu i svoju struku, koji je 1934. g. napustio tu školu i preuzeo vođenje Gradske vrtlarije u Zagrebu. Sudjelujući u stručnom formiranju nekoliko generacija vrtlara osposobljenih za proizvodnju vrtnog bilja kao i za uređivanje zelenih prostora, u školi je radila do 1940. g., kada je imenovana referentom za vrtlarstvo u tadašnjoj banskoj upravi u Zagrebu, postavši ujedno i direktorom večernje škole za vrtlarske naučnike u Zagrebu. Pri tome treba imati u vidu da je Zagreb tada bio središtem države po razvijenosti vrtlarstva i krajobraznog oblikovanja. 1941.g. kao "nepoćudni element" otpuštena je iz državne službe NDH i izložena šikaniranju ( njezin brat Leo strijeljan je te godine u Zagrebu). 1943. g. uspijeva isposlovati honoranu nastavu u školi u Božjakovini, što koristi za izlazak iz Zagreba te sa cijelim razredom odlazi na partizanski oslobođeni teritotrij. Temeljem svoje stručnosti u Slunju ulazi u sastav poljoprivrednog odjela ZAVNOH-a, gdje joj je dodijeljen zadatak osnivanja mreže partizanskih vrtova na prostoru od Banovine do Istre, Hrvatskog primorja i Sjeverne Dalmacije, a u svrhu proizvodnje hrane za vojne bolnice i dječje domove (osnovala je oko stotinu vrtova). Nakon rata pozvana u Savezno ministarstvo poljoprivrede imenovana je šefom Odsjeka za vrtlarstvo, pa je bila u prigodi organizirati prva posljeratna savjetovanja za unapređenje vrtlastva. 1946.g. premještena je i imenovana direktorom srednje vrtlarske škole u Brezovici. Krajem 1947. g. prelazi na Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, gdje je u stručnom, znanstvenom i pedagoškom djelovanju prošla sve stupnjeve: od asistenta do redovnog profesora (1962). Predavala je predmete: povrtlastvo, cvjećarstvo i uzgoj ukrasnog bilja. Mnogim generacijama studenata, pa i autoru ovog prikaza, pružila je prva znanja iz vrtlarstva, posebno cvjećarstva te uzgoja vrtnog i parkovnog bilja, popraćeno aspektom primjene u uređivanju vrtova i parkova. Općenito, njezina predavanja zračila su izuzetnom erudicijom predavača. Dužnost predstojnika Zavoda za vrtlarstvo na Agronomskom fakultetu, kojega je 1936. g. utemeljio njen istaknuti predhodnik, dr. Zdravko Arnold (1898. - 1943.), jedan od osnivača Hortikulturnog društva i urednik jedinog časopisa s područja vrtlarstva i oblikovanja krajobraza u tadašnjoj državi pod nazivom "Naš vrt", obavljala je vrlo uspješno u razdoblju od 1948.-1962.g. 1955.g započela je radom na stvaranju novih sorata proizvevši četiri nove sorte gladiola, a kasnije i trajnica ( među kojima je svojoj novoj sorti vrste Coreopsis verticillata dala ime "Zagreb"). Kao odraz poraslog zanimanja za uređenje prostora pokrenula je organizaciju prvog postdiplomskog studija s područja oblikovanja krajobraza na Agronomskom fakultetu, ali kao interfakultetskog i interuniverzitetskog, uz ravnopravno sudjelovanje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Biotehničkog fakulteta, Katedre za krajobraznu arhitekturu, u Ljubljani, koji je započeo 1968.g. Bila je jedan od osnivača Hortikulurnog društva SR Hrvatske , a izabrana je i za predsjednika Udruženja (1956-1958). Za njezina mandata, u travnju 1958. g., održano vrlo značajno savjetovanje s oko stotinjak sudionika iz svih područja struke, na kojemu su bili usvojeni nacrt prijedloga Zakona o vrtlarsko-krajobraznoj struci (tako je bilo formulirano-op.B.Š.) i nacrt prijedloga standarda za proizvodnju vrtnog bilja, za vrtnu izgradnju i projektiranje ( nažalost, prijedlozi nisu bili prošli u daljoj proceduri). Nakon toga izabrana je za počasnog predsjednika Udruženja. Prof. Polak bila je jedan od osnivača časopisa "Hortikultura", kao i vrtlarskog učilišta u sklopu "Arboretuma Opeka" kod Varaždina. Bila je aktivni sudionik brojnih znanstvenih skupova i kongresa u inozemstvu. 1966. g. postala je dopisni član ISU (Međunarodno udruženje za perene) te član Udruženja prijatelja ruža za Njemačku i Švicarsku. 1966. g. bila je izabrana i članom međunarodnog ocjenjivačkog suda za izbor novih sorata ruža. Na izravno pitanje, što za nju osobno predstavlja vrtlarstvo, odgovorila je: "Užitak druženja sa samoniklim i uzgajanim biljem, s uređenim prostorima i prirodnom krajinom, dakle, stalno druženje s lijepim."

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Napomena
Popratna napomena: Prof. dr.sc. Elza Polak, svojim znanjem, agilnošću i svestranom suradnjom sa strukama dodirnih područja izuzetno je zadužila ne samo vrtlarsku, nego i krajobraznoarhitektonsku struku u Hrvatskoj, i na tome smo joj trajno zahvalni. Umrla je u Zagrebu 01.01.1995.g.