Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Sinopsis i scenarij filma HTV "Renesansni dubrovački vrtovi" (CROSBI ID 756124)

Druge vrste radova | audio/video zapis

Šišić, Bruno Sinopsis i scenarij filma HTV "Renesansni dubrovački vrtovi" // Program HTV-I za svibanj 1991.g.. 1990.

Podaci o odgovornosti

Šišić, Bruno

hrvatski

Sinopsis i scenarij filma HTV "Renesansni dubrovački vrtovi"

Najznačajniji dio durovačkog vrtnoarhitektonskog naslijeđa brojni su vrtovi podignuti u razdoblju od kraja 15. do početka 17. stoljeća. Pojavi tih renesansnih vrtova prethodilo je razvijeno dubrovačko srednjovjekovno vrtlarstvo. U korisnim vrtovima i vinogradima oko Grada već u 13. st. javljaju se obiteljske kapelice, što potvrđuje i ploča iz 1286.g. na Benešinoj kapelici na Gorici. Prethodnici renesansnim vrtovima su bili i samostanski vrtovi, oni na otoku Lokrumu i osobito zanimljiv klaustarski vrt samostana Male braće u Gradu iz 14./15. st. Od predrenesansnih vrtova namijenjenih ugodi tu su i vrtovi Kneževa dvora na otoku Šipanu iz 1450.g. te Kneževa dvora na otoku Lopudu iz druge polovine 15. st. Od gruških vrtova prikazani su vrtovi dvoraca P.Sorkočevića iz 1521.g. i Gundulića iz 1535.g. te vrt Sorkočević-Jordan iz druge polovine 16. st. Pod Velikom Petkom u Lapadu je i prostrani vrt dvorca Gundulić-Rašica iz druge polovine 16. st.. Od brojnih ladanjskih vrtova Rijeke dubrovačke prikazan je prostrani i dobrim dijelom obnovljeni vrt dvorca Sorkočević u Komolcu iz druge polovine 16. st. (projekt obnove: B.Šišić -1971./72.g.) s terasama, pergolama, fontanom i poznatim stubištem na vodi. Od vrtova u Dubrovačkom primorju posebno mjesto pripada najvećem, najslojevitijem i jedinom kontinuirano uzdržavanom dubrovačkom klasičnom vrtu, Gučetićevu vrtu u Trstenome.Utemeljen 1494.g., s pločom iz 1502.g., najstariji je postojeći dubrovački renesansni vrt. Raspolaže vrlo dugom šetnjicom s pergolom, tu su paviljon-vidikovac, kapelica, hladovita odmorišta, akvedukt s nosivim svodovima i velika Neptunova fontana iz 1736.g. Perivoj je u sklopu Arboretuma HAZU. Elafitski otoci bili su poznato dubrovačko ladanjsko područje. Ističe se mjesto Suđurađ na o. Šipanu, gdje su jedan do drugoga vrtovi ljetnikovca Getaldić iz 1516.g., Toma Skočibuhe iz 1546.g. i sina mu Vice Skočibuhe iz druge polovine 16. st. Ovaj posljednji raspolaže izvrsno očuvanom izvornom vrtnoarhitektonskom strukturom i potpunim sustavom pergole, a raščlanjen je na prednji i stražnji vrt te bočnu dugu ozelenjenu vrtnu terasu s kapelicom i paviljonom- vidikovcem. Očuvani su stilizirani kanali za natapanje, šetnjice sa stuporedima vitkih fino klesanih monolita za nošenje pergole-odrine U Šipanskom polju manji je vrt ljetnikovca Michelangelova prijatelja nadbiskupa L.Beccadelli iz 1557.g.. Povratkom u povijesno predgrađe Grada zabilježen je prostrani vrt renesansnog dvorca Vice Skočibuhe na Boninovu Iza Tri crkve, iz druge polovine 16. stoljeća. Pod putom od Gornjeg Konala vrt je porušenog ljetnikovca Toma Budislavića s prijelaza 16. na 17. st. Izvanredno prostorno artikuliran, jedan od najzanimljivijih dubrovačkih renesansnih vrtova sada je još samo zapušteni arheološki spomenik vrtne arhitekture, kojemu je dio površine odnijela nova cesta. Nešto bliže Gradu vrlo je vrijedan i dobro očuvan renesansni vrtni prostor prigradske kuće Radmili sa šetnjicama natkrivenim pergolom, stepeništima, vrtnim terasama sa zelenilom, isturenim vidikovcem i kapelicom. Na kraju prikaza je Crijevićev vrt na Pilama s kraja 16. st., preoblikovan krajem 19. st. Sačuvano je šezdesetak izvrsno skulptiranih kamenih stupova raznoliko obrađenih glavica, trupova i stopa. Film završava uljenom slikom Dubrovnika iz sredine 17. st., vlasništvo Dubrovačkih muzeja, koja prikazuje potpunu zauzetost povijesnog predgrađa Grada geometrijskim rasterom obikovanih vrtova namijenjenih ladanjskoj ugodi.

Dubrovnik; renesansni vrtovi

Film je snimljen za potrebe Obrazovnog programa HTV, traje 33 min. ; režija: Ljiljana Jojić ; urednica: Emilija Migić ; prikazan je na I programu HTV u svibnju 1991.g. ; u sklopu je istraživačkog projekta MTZ pod br. 4-99-165- glavni istraživač: Šišić Bruno

engleski

Synopsis and screenplay for Croatian Television Broadcast "Renaissance gardens of Dubrovnik"

nije evidentirano

Dubrovnik; Renaissance gardens

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Program HTV-I za svibanj 1991.g.

1990.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Povijest umjetnosti