Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 198569

Saborski izbori i zagrebačka izborna tijela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće


Matković, Stjepan; Sabotič, Ines
Saborski izbori i zagrebačka izborna tijela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 14 (2005), 1-2; 157-183 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Saborski izbori i zagrebačka izborna tijela na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
(Parliamentary Elections and Zagreb Electoral Bodies at the turn of the 19th and 20th centuries)

Autori
Matković, Stjepan ; Sabotič, Ines

Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 14 (2005), 1-2; 157-183

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Parlamentarni izbori; Zagreb; izborno pravo
(Parliamentary elections; Zagreb; election law)

Sažetak
Rezultati saborskih izbora pokazuju kolika je bila važna politička strategija koju je provodio ban Khuen-Hedervary koristeći se legalnim (zakoni) i nelegalnim (izborni teror, prisila činovništva da glasuje za Narodnu stranku) da bi ostvario svoje ciljeve. Unionističke pobjede značile su privid ustavnosti i parlamentarizma. U takvom okviru, izbornici triju kotara nisu glasovali prema svojim političkim orijentacijama, nego onako kako se moralo, pa čak i kako se moglo s obzirom na nezajedništvo oporbe. Međutim, čim se ukazao prostor za manifestiranje slobodnijeg glasovanja, promjene su postale moguće. Iako odnos između profesionalno-socijalnih kategorija i političkih izbora nije bio više upitan, ipak je zanimljivo saznati o kojim je kombinacijama riječ. Prva potvrđena veza je između javne službe i vladinih stranaka (Narodna stranka) jer su službenici neposredno ovisili o vlastima kojoj su trebali izraziti svoju lojalnost. Druga veza je istaknuta između novih kapitalista i Hrvatsko-srpske koalicije i ostale umjerene oporbe. I jedni i drugi težili su liberalizaciji društva. Važna je bila i veća nacionalna autonomija radi lakše kontrole kapitala, ali zato nisu bile potrebne prevelike promjene svjetonazora i političkog ustroja. Treća veza je između srednjih slojeva, osobito trgovaca i obrtnika, te pravaša. Oni nisu tražili samo veću samostalnost nego i novike političke smjerove. Tako su ti pravaši bili zapravo najmanje konzervativni jer su afirmaciju svojih načela tražili u velikim promjenama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00190302
0194201

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Current Contents Connect (CCC)
  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Social Science Citation Index (SSCI)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Reasearch Alert