hrvatski

Razvoj i zaštita okoliša u Hrvatskoj u kontekstu ekoloških problema i socijalnoekoloških orijentacija

Analiziraju se rezultati anketnog empirijskog istraživanja na reprezentativnom probabilističkom uzorku od 1202 ispitanika provedenog 2004. godine na području Hrvatske. Istraživana je percepcija društvenog i ekonomskog razvoja i zaštite okoliša na instrumentu od 11 čestica (tvrdnji) kojima je pridodana skala ne/slaganja od pet stupnjeva. Primijenjene su tehnike univarijatne i multivarijatne statistike. Faktorska analiza pod komponentnim modelom izdvojila je tri faktora: prvi, "strože kazne u zaštiti okoliša" , drugi, "prednost ekonomije pred zaštitom okoliša" i treći, "čist okoliš i medijska šutnja" . Analizirana je povezanost (bivarijatna korelacija) sa faktorima dobivenim na druga dva instrumenta: "socijalnoekološke orijentacije" i "ekološke zabrinutosti" . Analiza tih korelacija je pokazala: (1) utvrđena je povezanost između tih faktora i triju faktora socijalnoekoloških orijentacija. Prvom faktoru ("strože kazne u zaštiti okoliša") relativno su skloniji "ekocentrično" , drugom ("prednost ekonomije pred zaštitom okoliša") "antropocentrično" a trećem ("čist okoliš i medijska šutnja") "tehnocentrično" orijentirani ispitanici ; (2) također je utvrđena povezanost sa faktorima "ekološke zabrinutosti". Ispitanici skloniji prvom (strože kazne u zaštiti okoliša) i trećem (čisti okoliš i medijska šutnja) faktoru relativno su skloniji mišljenju da su "novi ekološki problemi" zabrinjavajući, a ispitanici skloni drugom faktoru (prednost ekonomije pred zaštitom okoliša) podjednako su skloni "klasične" i "nove" ekološke probleme smatrati zabrinjavajućima.

ekološke orijentacije; razvoj; zaštita okoliša; klasični i novi ekološki problemi

nije evidentirano