hrvatski

Odnos identiteta i želje za priključenjem Hrvatske Europskoj Uniji studenata nastavničkih studija u Splitu

Budući da je pridruživanje Hrvatske Europskoj Uniji nadasve aktualan proces, svrha rada je ustanoviti odnos identiteta - koji u sociologiji zadobiva sve veći značaj - i želje za uključivanjem Hrvatske Europskoj Uniji. Odnos identiteta i želje za uključivanjem ispituje se na primjeru studenata nastavničkih studija u Splitu, kao društvene skupine koja tijekom svog radnog vijeka ima važnu ulogu agensa u procesu socijalizacije mladih. Istraživanje je izvršeno metodom ankete, pomoću za to konstruiranog upitnika na uzorku od 348 studenata Visoke učiteljske škole u Splitu. Sociodemografski podaci o studentima ukrštavaju se s njihovom vjerskom (intenzitet religioznosti), prostornom (pripadnost lokalnoj zajednici, regiji, Hrvatskoj, međunarodnim regijama, Europi, pa i svijetu) i stranačkom identifikacijom (preferencije pojedinih političkih stranaka). Analiza je pokazala kako se studenti najviše identificiraju s vjerom (88% odgovora), iza čega slijedi teriotrijalna lokalna identifikacija (71% odgovora), dok je stranačka identifikacija najmanje izražena (samo 50% odgovora). Analiza je također ukazala na povezanost nekih oblika identiteta s pojedinim obilježjima socijalnog i rezidencijalnog statusa, koji su u najvećoj mjeri povezani sa stranačkim i u nešto manjoj mjeri s prostornim identitetom (C-koeficijenti kreću se od 0, 30 do 0, 40, što je od 30 do 50% maksimalno mogućih koeficijenata). Isto tako, utvrđena je veza između pojedinih identiteta (posebno stranačkih i prostornih) sa željom za prikljućenjem Europskoj zajednici. U radu se dalje analiziraju i interpretiraju preferencije europskih zemalja prema poželjnosti za život. Dobiveni rezultati kompariraju se s određenim ranijim rezultatima istraživanja o pojedinim pitanjima (npr. o identitetu u Istri, o rangu europskih zemalja prema poželjnosti za život na primjeru mladih Zagrepčana).

identitet; nacionalni identitet; vjerski identitet; teritorijalni identitet; politički identitet; Hrvatska; Europska Unija; studenti; nastavnički studiji; želja za priključivanjem

nije evidentirano