Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 197975

U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije


Vrcelj, Sofija
U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije, Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo : Graftrade, 2005 (monografija)


Naslov
U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije
(In search for identity - comparative pedagogy perspective)

Autori
Vrcelj, Sofija

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko futurološko društvo : Graftrade

Grad
Rijeka

Godina
2005

Stranica
186

ISBN
953-6839-26-1

Ključne riječi
komparativna pedagogija; obrazovanje; globalizacija; mikroistraživanje; pozitivizam; rekonceptualizacija komparativne pedagogije
(comparative pedagogy; education; globalization; micro-research; positivistic; reconceptualization of comparative pedagogy)

Sažetak
Studija "U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije" odnosi se na analizu povijesnog i aktualnog konteksta komparativne pedagogije koji pred nju postavlja niz teorijsko-metodoloških poteškoća i izazova. Aktualni (globalizacijski) kontekst zahtijeva kritičko preispitivanje postojećih teorijskih koncepata često posuđivanih iz drugih znanosti koji nisu dali zadovoljavajuće odgovore na mnoga pitanja i probleme koje je komparativna pedagogija "uzela pod svoje". Studija se sastoji od deset međusobno povezanih poglavlja. U prvom se poglavlju raspravlja o (pedagoškoj) komparaciji, koracima u komparaciji te o prvim komparativnim istraživanjima. Naglašava se da u pedagoškoj komparaciji postoji tendencija isticanja samo istovjetnosti, odnosno samo različitosti čime komparacija gubi svoj puni smisao. Povijesni kontekst komparativne pedagogije obrađen je u drugom poglavlju ; posebno je analiziran rad M. A. Julliena kojeg se smatra "ocem komparativne pedagogije" te rad drugih znanstvenika koji su dali zamah teorijskom razvoju komparativne pedagogije. Treće poglavlje odnosi se na različite pristupe u određivanju (definiranju) komparativne pedagogije. U gruboj podjeli različitih određenja prepoznatljiv je, s jedne strane, pristup koji joj osporava znanstveni identitet jer se komparativna pedagogija određuje područjem istraživanja bez adekvatnih metoda. Na drugoj strani su pristupi koji ne problematiziraju znanstveni identitet komparativne pedagogije određujući je znanstvenom disciplinom. Dominantni, makroistraživački pozitivistički pristup u komparativnoj pedagogiji obrađen je u četvrtom poglavlju. Pokušaj da se postave znanstveni zakoni, pod snažnim utjecajem prosvjetiteljstva, ugrađen u rad M. A. Julliena koji je želio stvoriti komparativnu pedagogiju kao pozitivnu znanost, dominira i u suvremenijim istraživanjima u komparativnoj pedagogiji. Mogućnost stvaranja znanstvenih zakona, kojima bi bilo moguće odrediti razvoj obrazovanja, transpoziciju obrazovanja od zemlje do zemlje s ciljem njegova poboljšanja bilo je (i ostalo) uvjerenje mnogih komparativista. Najboljim načinom za stvaranje "zakona" pozitivističko orijentirani komparativisti su odredili istraživanje globalnih problema za koje se vjeruje da obuhvaćaju sve druge obrazovne probleme. Jedinica analize u tim pristupima je nacija/država. Ističe se da je bilo pokušaja metodološkog raskida s pozitivizmom koji nisu u dovoljnoj mjeri uspjeli afirmirati drugačiju metodološku orijentaciju i dati "čvrsti" identitet komparativnoj pedagogiji. U petom se poglavlju analizira mikroistraživački pristup u komparativnoj pedagogiji ; za "najpogodniju" temu u ovoj istraživačkoj orijentaciji odabrano je interkulturalno i multikulturalno obrazovanje, individualne škole, "manjinske grupe" kao i obrazovni problemi onih koji su podvedeni pod pojam "grass roots". Takva orijentacija u komparativnoj pedagogiji podigla je na transparentnu razinu diskriminirane grupe (žene, manjine) ; stavljajući u žarište "manjinske grupe", pokušavalo se pronaći odgovore na pitanja raznolikosti i jednakosti, obzirnosti za kulturnu različitost, na pitanje odnosa ljudskih prava i sugrađanstva i jednakih prava pristupu znanjima i procesu učenja. Radi što obuhvatnijeg i iscrpnijeg istraživanja ovih fenomena, komparativna je pedagogija pronašla partnere u antropologiji i etnologiji, odnosno, "posudila" je etnometodološki i etnografski pristup. Teorijska podloga kvalitativne metodologije (idealizam W. Dilthey-a, fenomenologija E. Husserl-a i kritička filozofija frankfurtske škole) i kvalitativne metode obrađene su u šestom poglavlju. Kvalitativno istraživanje je određeno istraživanjem koje stavlja naglasak na kvalitetu, na holističko shvaćanje istraživanih pojava a karakterizira ga nenasilno, prirodno promatranje. Naglašava se da je u podlozi kvalitativnih istraživanja uporaba nekonstruirane logike radi dolaženja do onoga što je stvarno - do kvalitete, značenja, konteksta ili slike stvarnosti o onome što ljudi stvarno rade, a ne ono što oni kažu da rade. Od kvalitativnih metoda detaljnije je obrađena etnometodologija, etnografija, nenametljive metode i studij slučaja. Sedmo se poglavlje odnosi na kulturu i multikulturalizam ; iako je kultura primarno predmet antropologije, analiza kulture iz perspektive komparativne pedagogije je potrebna radi razumijevanja obrazovnog sustava i drugih obrazovnih problema u kulturalnom kontekstu u kojem su nastali i u kojima funkcioniraju. Analizirana su različita određenja kulture, akulturacija kao proces uzajamnog djelovanja dviju kultura te asimilacija koja označava "pobjedu" jedne od kultura koja se nameće kao dominantna. U raspravi o multikulturalizmu istaknuto je da se multikulturalizam nametnuo radi traženja odgovora na obrazovne potrebe društva koje se bori sa shvaćanjem činjenice da nije monokulturalno, već spoj mnogih kultura koje egzistiraju na istom prostoru. Multikulturalizam je iznio na površinu preispitivanje vrijednosti koje su ugrađene u (obrazovnu) politiku te se javio i kao poseban problem u sklopu pedagoških pitanja u školama i u interakciji između pedagoških subjekata. Shvaćajući ga kao obrazovnu politiku smatra se nedovoljnim isticanje pojedinih heroja iz manjinskih grupa što se često dešava u školama kao potvrda multikulturalnoga obrazovanja. "Teorijsko- metodološke poteškoće komparativne pedagogije - u potrazi za identitetom" (osmo poglavlje) odnosi se na različite probleme teorijske i metodološke naravi koji opterećuju komparativnu pedagogiji. Dvojbe, poteškoće i "vječita" pitanja dobrim su dijelom rezultat prirode problema komparativne pedagogije koji su posebno složeni i zbog kojih je komparativna pedagogija upućena na suradnju sa drugim znanostima. Upravo je ta teorijska i metodološka suradnja uzimana za razlog osporavanja znanstvenog identiteta ovoj pedagoškoj disciplini. Znanosti i znanstvene discipline ne trpe teorijsko-metodološki mir i "ratu paradigmi", najavljenom s Thomasom Kuhnom nakon publikacije knjige The Structure of Scientific Revolution 1962. godine, pridružila se i komparativna pedagogija. U započetom "ratu paradigmi", dugo je pobjeđivala kvantitativna paradigma ali, sa širenjem područja istraživanja komparativne pedagogije, i kvalitativna paradigma počinje dobivati pojedine bitke. Njenu pobjedu omogućili su istraživački zahvati u tzv. manjinske grupe (žene, etničke grupe, grupe s različitom kulturnom pozadinom u odnosu na dominantnu kulturu i sl.). "Metodološko primirje" nude autori koju ukazuju na važnost smještanja istraživačkog problema u koordinate socijalnog života prije nego li unutar koordinata teorije i metoda. U potrazi za (novim) identitetom komparativne pedagogije čini se razložnim "osmišljanje" nove znanosti koja će napraviti raskid s pozitivističkom tradicijom koja dominira u mnogim teorijskim raspravama komparativne pedagogije. U devetom poglavlju, "Rekonceptualizacija komparativne pedagogije (stara opterećenja i novi globalizacijski izazovi)", analiziraju se posljedice globalizacijskih procesa koje za komparativnu pedagogiju predstavljaju teorijske izazove i nameću potrebu njene rekonceptualizacije. Ističe se potrebnim odbacivanje države/nacije kao dominantne jedinice komparacije. Nadalje, istaknuto je da je intelektualna, kulturna i politička okolina, s kojom se susreću teoretičari komparativne pedagogije, značajno drugačija od one poslijeratne sigurnosti 60-tih godina 20. stoljeća, kojoj su prethodili ideološki artefakti koji su bili utemeljeni na "sigurnim" temeljima znanstvenih epistemologija i neproblematiziranom modernitetu, te koje u globalizirajućem svijetu nema. Današnje vrijeme sve više odbacuje te vrijednosti i prihvaća nove globalizacijske i individualne. Iz perspektive komparativne pedagogije ključno je pitanje kako istražiti Self u globalizirajućem okruženju u kojem žive migranti, bolesni, siromašni, bogati, marginalizirani, nepismeni i drugi identiteti. Različite vladine organizacije koje su u svoje programe rada uključile probleme obrazovanja na lokalnoj i globalnoj razini (UNESCO , OECD, Svjetska banka i Europska unija) te nevladine organizacije, "Comparative and International Education Society", "The World Council of Comparative Education Societies", "Comparative Education Society in Europe", "Consortium of Institutions for Development and Research in Education in Europe", "International Organization for the Development of Liberty of Education" te "European Federation for Intercultural Learning", obrađene su u desetom poglavlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0009025

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Profili:

Avatar Url Sofija Vrcelj (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Vrcelj, Sofija
U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije, Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo : Graftrade, 2005 (monografija)
Vrcelj, S. (2005) U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Rijeka, Hrvatsko futurološko društvo : Graftrade.
@book{book, author = {Vrcelj, S.}, collectioneditor = {\v{Z}agar, Maja}, year = {2005}, pages = {186}, keywords = {comparative pedagogy, education, globalization, micro-research, positivistic, reconceptualization of comparative pedagogy}, isbn = {953-6839-26-1}, title = {In search for identity - comparative pedagogy perspective}, keyword = {comparative pedagogy, education, globalization, micro-research, positivistic, reconceptualization of comparative pedagogy}, publisher = {Hrvatsko futurolo\v{s}ko dru\v{s}tvo : Graftrade}, publisherplace = {Rijeka} }