Hrvatska kartografija Belostenčeva doba kao dio europskog kulturnog kruga (CROSBI ID 114279)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Slukan-Altić, Mirela
hrvatski
Hrvatska kartografija Belostenčeva doba kao dio europskog kulturnog kruga
Hrvatska kartografija 17. stoljeća razvijala se pod snažnim utjecajem europske znanosti i umjetnosti. Najpoznatiji hrvatski kartografi upravo u Belostenčevo doba djeluju kao punopravni članovi europskog kulturnog kruga. Kartografska djela Stjepana Glavača (1627-1680), Ivana Lučića (1604-1679) i Stjepana Gradića (1613-1683) koji su djelovali za života Ivana Belostenca, pripadaju u sam vrh europske kartografije 17. stoljeća. No oni nisu bili samo vrhunski znanstvenici. Ostvarujući neka od najznačajnijih povijesnih i kartografskih djela toga doba, ti su hrvatski znanstvenici svojim djelima doprinosili širenju povijesne istine o Hrvatskoj te razvoju svijesti o potrebi integracije hrvatskih zemalja. Djelujući u doba kada se Hrvatska razvijala u okvirima "ostatka ostataka" nekadašnjeg Hrvatskog Kraljevstva, među prvima su uočili važnost povezivanja povijesti i kartografije. Ta je poveznica rezultirala prvim povijesnim kartama hrvatskog prostora koje su europskoj javnosti mogle prezentirati hrvatski nacionalni prostor kao i kulturnu baštinu Hrvata koja je i u ta teška vremena stajala uz sam bok europske znanstvene misli. Stavljajući naglasak na opstojnost i povijesni kontinuitet hrvatskog naroda, djela hrvatskih kartografa Belostenčeva doba činila su važnu sastavnicu buđenja nacionalne svijesti. U tome su važnu ulogu imali i Pavlini koji su svojim radom na unapređenju obrazovanja i znanosti stvarali plodno tlo za djelovanje hrvatskih znanstvenika.
povijesna kartografija; povijesni izvor; Ivan Belostenec; 17. stoljeće
nije evidentirano
engleski
Croatian Cartography on the time of Ivan Belostenec as a Part of European Cultural Circle
nije evidentirano
historical cartography; historical sources; Ivan belostenec; 17th Century
nije evidentirano