hrvatski

Razlike u stanju antropoloških obilježja učenika 7. razreda s obzirom na stupanj njihove tjelesne aktivnosti

Osnovni cilj ovog istraživanja, provedenog na uzorku od 97 ispitanika, učenika 7-ih razreda OŠ "Dobri" u Splitu, bio je utvrditi, postoje li razlike i kakav je napredak ostvaren unutar jedne školske godine, kod učenika koji se organizirano (min.3 x tjedno) bave nekim sportom, u odnosu na učenike kojima su satovi TZK-a jedina organizirana sportska aktivnost. Na temelju rezultata dobivenih multivarijantnom analizom varijance (MANOVA) možemo zaključiti, da učenici koji se uz satove TZK-a redovito (min. 3x tjedno) bave i izvanškolskim sportskim aktivnostima, pokazuju mnogo veći napredak između inicijalnog i finalnog mjerenja od grupe učenika kojima su satovi TZK-a jedina organizirana sportska aktivnost. Iako učenici sportaši nemaju istovjetne programe svojih izvanškolskih sportskih aktivnosti, ni po sadržaju ni po volumenu opterećenja, jer se bave različitim sportovima, ipak je očito da im njihov ukupno veći trenažni podražaj omogućuje da postižu bolje rezultate na svim motoričko-funkcionalnim varijablama od grupe učenika nesportaša. Te su razlike najznačajnije upravo na onima varijablama za koje možemo pretpostaviti da bi sistematsko tjelesno vježbanje trebalo najviše utjecati (repetitivna i statička snaga, funkcionalne sposobnosti (MPT, MIV, F6)). Kako je upravo na tim varijablama, kod grupe učenika koji se ne bave izvanškolskim sportskim aktivnostima, zabilježena stagnacija ili čak pad sposobnosti (F6), može se izvesti zaključak da satovi TZK-a ne osiguravaju dovoljan podražaj za razvoj pojedinih sposobnosti i postizanje značajnijih transformacijskih efekta vježbanja.

razlike; učenici; sportaši; nesportaši

Sažetak je tiskan na više jezika