hrvatski

Prvo nacionalno izviješće o klimatskim promjenama - poljoprivreda

Različiti fizički i matematički modeli koji su danas u primjeni ne mogu biti korišteni kao pouzdan oslonac za znanstveno utemeljenu tvrdnju o antropogenom utjecaju na klimu i prognozu možebitnih promjena klime. Jednako smatramo, da takvi modeli ne pružaju dovoljno podataka za pretpostavljene scenarije možebitnih promjena klime u budućnosti. Prema našoj procjeni, u slučaju možebitnih izrazitih klimatskih promjena, primjerice da se temperatura poveća za samo 0, 1 0C po desetljeću, većina prirodnih i antropogenih biocenoza u našem podneblju ne bi se mogla prilagoditi tim promjenama, što znači da bi došlo do njihova odumiranja. Za dobru i djelotvornu prilagodbu poljodjelstva klimatskim promjenama, dakako do mjere u kojoj je ona uopće moguća, treba poduzeti naredne korake: Pripremiti se za vlastitu proizvodnju ili nabavu strojeva i opreme za poljoprivredu, koji će omogućiti primjenu novih zahvata i novih načina obrade tla, prilagođenih izmijenjenim klimatskim prilikama, kao što je izostavljanje obrade, izravna sjetva, minimalna obrada, obrada na humke, i drugi oblici konzervacijske obrade tla, prilagođeni višku ili nedostatku vode, jačim vjetrovima, kišama većega intenziteta od aktualne, višim temperaturama, i dr. Vrijeme izvedbe i dubinu pojedinih biljno- uzgojnih zahvata, kao što je obrada, sjetva, gnojidba, prihranjivanje, zaštita od biljnih nametnika, i dr., trebat će prilagoditi izmijenjenim klimatskim prilikama. Oplemenjivanjem kulturnog bilja - stvaranjem varijeteta i hibrida otpornijih na veću sušu ili pak povećanu vlagu osigurati stabilnu proizvodnju. Izbor i pravilna, izmijenjenim klimatskim prilikama prilagođena izmjena ozimih i jarih usjeva, usjeva gustog sklopa i okopavina, kao i usjeva s dužim i/ili kraćim vegetacijskim razdobljem, u skladu s mogućim klimatskim promjenama. Osvajanje novih površina za poljodjelstvo, no te mogućnosti u Hrvatskoj nisu osobito velike i odnose se poglavito na močvarna područja koja imaju svoju posebnu ekološku ulogu i značaj. Reafirmaciju, odnosno ponovno uvođenje starijih, domaćih sorata kultura koje su nekada korištene u ovom podneblju Držimo posebno važnim naglasiti ulogu vjetra u našim prilikama. Naša je procjena da će vjetar imati važniju ulogu i utjecaj u slučaju klimatskih promjena. Erozija tla vjetrom koja je i do sada, premda zanemarivana, nanosila velike štete postat će još veći problem, osobito u području Podravine na pjeskovitim tlima te na području istočne Slavonije, Baranje i Srijema, na lakim tlima. Osim utjecaja na eroziju tla, vjetar će još snažnije utjecati na distribuciju onečišćenja emitiranih iz industrijskih područja, urbanih cjelina i prometnica u okoliš. Tako će dolaziti do pretjeranih onečišćenja na mjestima depozicije krutih čestica iz zraka. Sve su to razlozi koji opravdavaju našu pretpostavku da će vjetrobrani pojasi dobiti na značaju. Isto tako, vjetar će imati bitnu ulogu u salinizaciji/alkalizaciji tala u priobalnom području, kao i oštećenju poljoprivrednih usjeva zbog sve izraženije posolice. Zbog rečenih razloga na značaju će dobiti ekspozicija padine. Na sjevernim stranama bit će još više izražena erozija vodom, pa će trebati uskladiti plodored i zahvate obrade s novim uvjetima.

klimatske promjene; poljoprivreda;

nije evidentirano