hrvatski

Razvitak poljoprivrede na području Brodsko-posavske županije: Mogućnosti razvitka ekološke poljoprivrede

Promišljanje poslijeratnog razvitka Brodsko-posavske županije ne bi smjelo zaobići pomnu rašlambu i prosudbu mogućnosti koje otvara suvremeni trend ekspanzije ekološke poljoprivrede. Izvršena je raščlamba analiza prirodnih prilika i prosudba pogodnosti tala Županije za uzgoj bilja u ekološkoj poljoprivredi, prema postupcima koji odstupaju od konvencionalne proizvodnje. Koncept alternativne poljoprivrede ne isključuje intenzivnu poljoprivredu, ali objektivno predstavlja napor u smjeru preispitivanja nekih ekološki rizičnih rješenja u intenzivnom bilinogojstvu. Na temelju rezultata raščlambe držimo vrijednim izdvojiti nekoliko ključnih preporuka: Održiva poljoprivreda ima na području Županije sve izglede za razvitak, s obzirom na činjenicu da je potražnja za hranom proizvedenom bez primjene različitih kemijskih sredstava u svijetu, a i u nas u stalnom usponu. Hranu proizvedenu na području Županije potrebito je standardizirati, tako da svaka kategorija bude za konzumenta u zemlji i inozemstvu prepoznatljiva i proizvedena na definiran i poznat način. Predložena je kategorizacija na standardnu i nostalgičnu hranu, koje ostavljaju veliku slobodu izbora biljno-uzgojnih zahvata, a hrana iz alternativne proizvodnje prepoznatljivu oznaku " Eco" , " Bios" i "Baby" . Alternativna proizvodnja oslanja se na prirodne-fizikalne, kemijske i biološke značajke tala, a za stabilnu i profitabilnu proizvodnju potrebito je izvršiti popravak tih značajki. Uputno je dubinskim rahljenjem, dakle bez okretanja tla, povećati dubinu zakorjenjavanja, a kalcifikacijom (Podcrkavlje i svi drugi kamenolomi na području Županije) i primjenom različitih prirodnih materijala, koji se u nas proizvode, popraviti kemijske značajke tla. Valja reafirmirati, i posebnim gospodarskim mjerama stimulirati primjenu korisnih mikroorganizama, napose simbiotskih fiksatora dušika, kultura za ubrzanu humifikaciju-kompostiranje biljnih ostataka u gospodarstvu. Za svaku proizvodnju valja kao minimum odrediti broj uvjetnih grla stoke, koji jamči minimalan, a povoljan "promet" organske tvari na posjedu. Za svaku agroekološku cjelinu područja Županije valja razraditi smjernice i preporuke biljno-uzgojnih zahvata u alternativnoj poljoprivredi, odnosno uzgoju bilja i stoke. Za afirmaciju ekološke poljoprivrede Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu treba imati savjetnika za ekološku poljoprivredu, koji će osiguravati stručne savjete gospodarima koji se odluče za ovu vrstu proizvodnje.

ekološka poljoprivreda; stanje; mogućnosti

nije evidentirano