hrvatski

Onečišćenost tala i djelotvornost sanacije na mjestu puknuća otpremnog naftovoda MS Števkovica - OS Beničanci

Poslije incidenta do kojega je došlo puknućem naftovoda MS Števkovica – OS Beničanci provedena su terenska motrenja, laboratorijska istraživanja i obrada rezultata. Temeljem tih rezultata izdvajamo naredne zaključke: • Prilikom terenskog obilaska u proljeće (3. travnja 2003) godine na mjestu incidenta još uvijek su provođeni radovi vezani uz sanaciju mjesta puknuća. Tragovi nafte nisu vidljivi na površini tla, a također ne postoje indicije koje bi upućivale na oštećenost okolnih usjeva uslijed puknuća naftovoda (na mjestu puknuća nalazi se pregonski pašnjak obiteljskoga gospodarstva Takalić. Dva manja puknuća koja su se dogodila u šumi nisu u ovom elaboratu obrađena, budući je sa njih istekla zanemariva količina nafte/kapljevine. • Poslije puknuća naftovoda poduzete su uobičajene mjere pri ovakvim akcidentima. Točan plan mjera prikazan je u Žurnom izvješću (xxx, 2003), koje je korišteno za izradu ove studije. Tijekom ožujka 2003. godine provedena je sanacija onečišćenja zahvaćene površine. Sanacija je provedena na način da je onečišćeno tlo jednostavno pokupljeno i odvezeno na isplačnu jamu bušotine Štv-4, koja će tijekom ljeta 2003. godine biti sanirana postupkom solidifikacije. • Incident je neznatno utjecao na reakciju tla. Premda su razlike reakcije tla malene, ipak se može uočiti da su nešto više pH vrijednosti utvrđene u onečišćenom tlu u odnosu na tlo koje nije bilo zahvaćeno incidentom. • Tlo je pretežito slabo humozno u tlu nezahvaćenom incidentom, dok je izrazito povećanje sadržaja organske tvari u onečišćenom tlu povezanom sa povećanim sadržajem nafte u tlu. • U svim uzorkovanjima, bez obzira na mjesto uzimanja uzorka tla nisu zabilježene razlike u sadržaju biljci pristupačnoga fosfora i kalija. Visoki sadržaj ovih hranjiva ukazuje na intenzivni način gospodarenja na ovoj obradivoj površini. • Ugljikovodici iz prolivene nafte imaju veliku sposobnost brze penetracije i ekspanzije u tlu, što osobito vrijedi za sirovu naftu. Prolivena nafta na površini tla, odnosno na površini strukturnih agregata tla formira nepropusni film, koji priječi pritjecanje vode i normalno disanje - izmjenu plinova s atmosferom, odnosno s plinovitom fazom tla, otežano disanje korijena, poremećaj metabolizma i sušenje korijena. • Ukupni sadržaj naftnih ulja u površinskom sloju onečišćenog tla koje je dislocirano na Stv-4 je izrazito visok, što je bilo i za očekivati. Iz tih razloga je i došlo do sakupljanja i transportiranja tla na ovu bušotinu. Kako će navedena bušotina biti sanirana tijekom ovoga ljeta, riješiti će se i problem ovoga zagađenoga tla naftom. Tlo u okružju puknuća, kao i tlo na samom mjestu puknuća karakterizira osrednja do jaka opterećenost ugljikovodicima. Prema Nizozemskim kriterijima u poljoprivrednom tlu s normalnom mikrobiološkom aktivnosti godišnje se može razgraditi količina od 3 g naftnih ugljikovodika po kg tla. To drugim riječima znači da će se, uz uvjet da nema novih pritjecanja nafte i najonečišćenije tlo na mjestu puknuća biološkim putem potpuno očistiti za pola godine. Kako je na mjestu puknuća pregonski pašnjak, a i zbog relativno niskoga sadržaja ugljikovodika u tlu ne preporučamo fizikalno mehaničke zahvate dublje obrade tla na mjestu ovoga puknuća. • Sadržaj ekološki najrelevantnijih teških kovina – kadmija, žive i olova odgovara čistom tlu, dok je zabilježeno slabo povećanja samo u jednom uzorkovanju arsena. Sadržaj ostalih teških kovina ukazuje da nije došlo do antropogenoga povećanja sadržaja teških kovina u ovom tlu, a samim time ni ti ovim incidentom. • Temeljem svega navedenog smatramo da puknuće naftovoda MS Števkovica – OS Beničanci nije prouzročio bitne promjene u tlu zahvaćenom puknućem. • Čak što više, temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza tla, nameće se zaključak da na mjestu incidenta nije potrebito provoditi nikakve dodatne mjere koje se odnose na rekultivaciju ovoga tla.

tlo; nafta; teške kovine; ukupna i mineralna ulja

nije evidentirano