Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 195982

Antropološko značenje kibernetičkog modela LOPI u opisu biodemografije stanovništva otoka Hvara


Viličić, Nikica
Antropološko značenje kibernetičkog modela LOPI u opisu biodemografije stanovništva otoka Hvara 2005., magistarski rad, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Antropološko značenje kibernetičkog modela LOPI u opisu biodemografije stanovništva otoka Hvara
(Anthropological meaning of the cybernetic LOPI model in the description of bio-demography of the island of Hvar)

Autori
Viličić, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.04.

Godina
2005

Stranica
161

Mentor
Jovanović, Veljko

Ključne riječi
Demografija; kibernetika; sustav; serogenetski polimorfizam / eritrocitni antigen
(Demography; cybernetic; system; serogenetic polymorphisms)

Sažetak
U ovom magistarskom radu procjenjivan je utjecaj i uloga bioloških, društvenih i kulturnih čimbenika u opisu stanja i razvoja ljudskih zajednica. Zbog međudjelovanja spomenutih čimbenika, ljudske populacije treba promatrati kao kompleksne sustave. U sagledavanju takvih kompleksnih uzročno-posljedičnih povezanosti korišten je kibernetički model LOPI koji opisuje dinamiku biodemografskih promjena populacije u okvirima "Opće teorije sustava" (General System Theory: GST). Taj nelinearni model je nadogradnja uobičajeno korištenog logističkog modela demografije i karakteriziran je kibernetičkim kontrolama koje se odvijaju preko dinamike pojedinih dobnih struktura sustava. Bitna kibernetička karakteristika demografije, kao odraza određene strukture populacije, sadržana je u činjenici da je godišnji natalitet, mortalitet i fertilitet ovisan o društvenim, kulturnim i biološkim čimbenicima populacije. Za uzorak je odabran otok Hvar koji je za tu svrhu podijeljen u tri regije: istočnu, zapadnu i veća naselja. Ta je podjela opravdana, imajući u vidu prirodne uvjete, povijesna i kulturna zbivanja koja su pogodovala izoliranosti pojedinih dijelova otoka. Poznato je da se evolucijski procesi najbolje ističu upravo u malim, reproduktivno izoliranim zajednicama gdje efektivna veličina populacije (Nef) bitno utječe na promjene u učestalostima gena, jer u malim lokalnim zajednicama dolaze do izražaja fenomeni srođivanja (inbreeding) i genskog odstupanja (drift). Koeficijenti srođivanja i srodstva (kinship) definirani su kao vjerojatnost identičnosti gena po nasljeđu, pri čemu je očigledno da vjerojatnost opada s veličinom populacije: od porodice, preko naselja pa do geografskih regija. Imajući u vidu da stupanj srođivanja ovisi o efektivnoj reproduktivnoj veličini populacije i migracijskom tijeku gena, istraženo je odstupanje heterozigotnosti od Hardy-Weinbergove očekivane ravnoteže i analizirana je neravnoteža vezanosti gena (linkage disequilibrium) u sve tri regije, sve do pojedinih naselja. Rezultati su pokazali različite demografske karakteristike istočnih i zapadnih mjesta u odnosu na veća mjesta s povećanjem postreproduktivne populacije na razini čitavog otoka. Analizom serogenetskih polimorfizama dobiven je uvid u biološku strukturu populacije na razini sve tri regije, kao i pojedinih naselja i utvrđena je razlika u genskoj strukturi istočne i zapadne regije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Demografija, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0196003

Ustanove
Institut za antropologiju

Autor s matičnim brojem:
Nikica Viličić, (242984)