hrvatski

Eutanazija u socijalnom i religijskom kontekstu

Eutanazija je postala aktualno pitanje suvremenog društva o kojemu se vode različite prijeporne rasprave - od moralnih do političkih aspekata. U radu se iznosi dio rezultata empirijskog istraživanja o različitim aspektima bioetike koje je provedeno metodom grupnog anketiranja u travnju 2005. godine na uzorku od 500 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Uzorak se sastoji od studenata prve i završne godine teološkog, filozofskog, strojarskog i prirodoslovno-matematičkog fakulteta. U statističkoj obradi primijenjene su tehnike univarijatne, bivarijatne i multivarijatne statistike. Računati su postoci, korelacije i faktori. U središtu analize je pitanje o eutanaziji. Eutanazija se promatra u svjetlu odgovora ispitanika o zabrani aktivne eutanazije, zakonskom reguliranju pasivne eutanazije, prava bolesnika na odluku o kraju svoga života, dužnosti liječnika u ostvarenju želje za smrću i ograničenju prava pojedinca na odluku o trenutku smrti. Svih pet aspekata postavljeni su kao tvrdnje kojima je pridružena Likertova skala ne/slaganja od jedan (uopće se ne slažem) do pet (u potpunosti se slažem). Odnos prema eutanaziji analizira se s obzirom na nekoliko obilježja ispitanika. Objašnjava se kakav je odnos obilježja religioznosti i odnosa prema vjeri, shvaćanja smrti i smisla života, te smisla doniranja organa i eutanazije. Za ova tri aspekta tumačenja eutanazije izrađeni su zasebni instrumenti sa identičnom skalom ne/slaganja na kojima su računati faktori. Faktori su korelirani s mišljenjem o eutanaziji, čime se pokušava odnos prema eutanaziji objasniti međusobnom povezanošću. Mišljenja o eutanaziji korelirana su i sa drugim obilježjima ispitanika: političkom orijentacijom, procjenom imovnog stanja obitelji, tipom naselja s najdužim boravkom, spolom, prvom i završnom godinom studija, te fakultetom.

doniranje organa; eutanazija; političke orijentacije; religioznost; smisao života i smrti.

nije evidentirano