hrvatski

Kineziološko motrište na slobodno vrijeme djeteta

Hiperindustrijalizacija koja je obilježila 20 stoljeće, u 21 stoljeću prelazi u svoj klimaks obilježen hiperinformatizacijom, još jednim progresivnim pomakom k smanjenom udjelu mišićnog rada. Istodobno, stres postaje obilježje mladih pa i onih najmlađih. Ekološki problemi ne zaobilaze niti ruralna područja a stanje hipokinezije uzrok je mnogih bolesti današnjice. Današnju civilizaciju označava prekomjerna težina, živčana napetost što je sve više prisutno i u mladih. Slobodno vrijeme djece i mladeži sve se više koristi za aktivnosti kojima nije potreban gotovo nikakav mišićni napor. Uvažavajući činjenicu da je opstanak i razvoj čovjeka tijekom povijesti bio uvjetovan motoričkom aktivnošću i kretanjem, treba uvažiti i istinu da nekretanje izaziva brojne negativne posljedice. Posljedice nedostatnog kretanja mogu se ublažiti ili kompenzirati odgovarajućim kineziološkim programima. Tjelovježba, prema znatnom broju istraživanja, ima pozitivan utjecaj na pojedine čimbenike rizika za razvoj koronarne bolesti srca te pozitivno utječe na smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Suvremeni uvjeti života, utječu na porast i neurovegetativnih poremećaja kao što su ulkusna oboljenja čija je dobna granica sve niža čak i u djece predškolske dobi. Sprečavanje nastanka bolesti znatno je učinkovitije i jeftinije nego liječenje, pri čemu bitnu ulogu ima sustavna tjelesna aktivnost. Tjelesno vježbanje stvara ravnotežu u mnogim fiziološkim regulacijskim i funkcionalnim mehanizmima. Kineziološka aktivnost je pojam za ukupnu populaciju aktivnosti koje su podijeljene na nekonvencionalne i konvencionalne sa specifičnim funkcijama ovih prvih u razvoju osobina i sposobnosti a drugih s u razvoju motoričkih znanja. Današnje spoznaje potvrđuju da se sustavnim, znanstveno utemeljenim vježbanjem bitno može utjecati ne samo na regulaciju morfoloških, motoričkih i funkcionalnih obilježja već u znatnoj mjeri i na kognitivne funkcije te na konativne dimenzije odgovorne za modalitete ponašanja i efikasnu socijalizaciju mladih na varijabilne uvjete života i rada. Rijetke su ljudske aktivnosti kojima se istodobno može utjecati na toliko velik broj ljudskih obilježja kao što je to moguće stručno oblikovanim tjelesnim vježbanjem. Ako k tomu prihvatimo notornu činjenicu da je potreba za kretanjem osnovna biotička potreba te se dijete dragovoljno i u potpunosti predaje spontanoj igri ili nekom drugom obliku kretne aktivnosti, nameće se zaključak da je sa stanovišta „ korisnog“ korištenja slobodnog vremena kineziološka aktivnost bez alternative.

slobodno vrijeme; dijete; kineziološko motrište

nije evidentirano