hrvatski

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) na području Slavonije i Baranje

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte), posljednjih godina postala je jedan od naših najznačajnijih ekonomskih štetnika u proizvodnji kukuruza. Štete se bilježe iz godine u godinu te se pridaje sve veća pažnja educiranju prozvođaća kukuruza. Od same pojave ovog štetnika nastoje se utvrditi štete na korijenu kukuruza te preporučiti određene mjere zaštite. Od 1996. godine prati se njegova brojnost na nekoliko lokaliteta Slavonije i Baranje. U 2004. godini pojava kukuruzne zlatice praćena je na četiri lokaliteta i to: Osijek, Soljani, Gunja i Magadenovac. Ocjena šteta na korjenu obavljena je u srpnju po skali 0-3. Na području Osijeka uhvaćeno je ukupno 2361 imago po mamcu što iznosi 22, 92 imaga po mamcu /dan. Oštećenje korijena kretalo se od 1, 25 do 1, 86 oštećenja nodia. Na području Soljana broj ulovljenih imaga iznosio je u prosjeku 827 imaga po mamcu što iznosi 8, 99 imaga po mamcu/dan. Oštećenje korijena kretalo se od 1, 00 do 2, 25 oštećenja nodia. Na području Gunje broj ulovljenih imaga iznosio je 183, 44 po mamcu što iznosi 1, 99 imaga po mamcu/dan. Oštećenje korijena kretalo se od 1, 00 do 2, 200. Na području Magadenovca uhvaćen je 1723 imago odnosno 17, 4 po mamcu/dan. Oštećenje korijena od ličinki kretalo se od 0, 5 do 1, 50 oštećenog nodia. Na ovom području u 2003. godini uočen je samo prelijet kukuruzne zlatice, a 2004. pokazuje njenu visoku populaciju uhvaćenu na mamcima na kukuruzu tih polja. Prema dobivenim rezultatima moramo biti svjesni činjenice da je kukuruzna zlatica prisutna i pravi ekonomske štete te je, za sada, obavezna primjena plodoreda i to najmanje tri godine.

kukuruzna zlatica ; kukuruz ; štete na korijenu ; populacija

nije evidentirano