hrvatski

Depopulacija i starenje stanovništva : temeljni demografski procesi u Hrvatskoj

Nakon razdoblja poratnoga povećanja nataliteta, tj. nakon 1954., Hrvatska bilježi stalno smanjivanje nataliteta, uz manje oscilacije ovisne o djelovanju općih i specifičnih činitelja. U tom je razdoblju izraženo ubrzanje tranzicije nataliteta pod utjecajem za Hrvatsku specifičnih čimbenika, poglavito dugotrajne emigracije. Stoga je u 1980-im godinama u nas, u uvjetima znatno niže ekonomske razvijenosti, izražena približno ista brojčana razina stope nataliteta i totalne stope fertiliteta kao u mnogim europskim razvijenim zemljama. Početkom 1990-ih otprije prisutnim procesima generacijske depopulacije ženskoga stanovništva i generacijske depopulacije ukupnoga (muškog i ženskog) stanovništva pridružila se i prirodna depopulacija, potencirana, osim otprije aktivnih faktora, ratnom agresijom na Hrvatsku 1991./92. Ta su tri depopulacijska procesa, s utjecajem negativnoga migracijskog salda i ratne agresije, zajednički uvjetovali pojavu ukupne depopulacije našega stanovništva između 1991. i 2001. U interakciji s pratećim nepovoljnim promjenama u dobnoj strukturi (smanjivanje mladoga stanovništva uz intenzivno povećanje staroga stanovništva), koje su izražene procesom jakoga starenja stanovništva, depopulacijski procesi koji još traju djeluju na daljnje nepovoljno usmjeravanje razvoja našega stanovništva. Stimulativna populacijska politika u svoje obje varijante (pronatalitetna i imigracijska) postaje neminovnost sadašnjega i budućega ne samo demografskoga nego i ukupnoga društvenog razvitka.

Depopulacija; Starenje stanovništva; Temeljni demografski procesi u Hrvatskoj

Rad je dio tematskog broja Društvenih istraživanja "Depopulacija Hrvatske"