hrvatski

Mliječnost nekih pasmina ovaca u Hrvatskoj

Među najvažnije pasmine ovaca koje se u Hrvatskoj koriste za proizvodnju mlijeka spadaju paška, bračka, creska i istarska ovca, travnička pramenka, različiti križanci te u posljednje vrijeme istočnofrizijska ovca. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na dužinu laktacije i ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji kao i prosječne sadržaje masti i bjelančevina, bitnih sastojaka u proizvodnji sira. Najdužu laktaciju, u trajanju od 213 dana, imala je istočnofrizijska ovca, dok su najveću ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji (294 kg) te najveću proizvodnju mliječne masti (13, 88 kg) i bjelančevina (11, 88 kg) imale križanke (creska ovca x istočnofrizijska x awassi). Međutim, najveći sadržaji mliječne masti (7, 81%) i bjelančevina (6, 26%) utvrđeni su u mlijeku paških ovaca. Najduže razdoblje mužnje (145 dana) i najkraće razdoblje sisanja (28 dana) utvrđeno je u paških ovaca, dok je najduže razdoblje sisanja utvrđeno u istarske (78 dana) i istočnofrizijske (74 dana) ovce. Najmanje mlijeka u sisnom razdoblju (17, 46 kg ili 13, 38%) posisala je paška janjad, a najviše istočnofrizijska (111, 18 kg ili 39, 39%) i (94, 3 kg ili 42, 95%) janjad.

pasmina ; ovčje mlijeko ; laktacija ; sisanje ; mliječna mast ; bjelančevine

nije evidentirano