hrvatski

Suvremena nastava: interkulturalne paradigme

Suvremena interkulturalna nastava (odgoj i obrazovanje), rezultat je potrebe da se multikulturalna društva urede prema načelima kulturnog pluralizma (međusobnog razumijevanja, tolerancije i dijaloga, doživljaja i prožimanja vlastitih i drugačijih kulturalnih obilježja), univerzalizma (zajednički interesi, uvjerenja i običaji) i socijalnog dijaloga (kulturne posebnosti i zajedničke poveznice). Nova odrednica sva tri segmenta nastave (učitelj, učenik i sadržaj), zavisit će i od interkulturalnog pristupa koji će u konačnici moći omogućiti učenicima pravo na različitost, doprinositi ostvarivanju jednakih mogućnosti, kao i pripremati sve učenike za zajednički život u demokratskom društvu. Rezultati istraživanja (u okviru znanstveno-istraživačkog projekta "Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture") su pokazali kako vrijednosni stavovi ispitanika (učenici, nastavnici, roditelji) pokazuju različite tenedncije, u odnosu na ispitivane dimenzije kulture prema Hostedeovom modelu, te ih svakako treba uzeti u obzir kod strukturiranja nacionalnog školskog kurikuluma, kao i suvremenoj nastavi. Postojanje socijalne distance znakovito upućuju na potrebu utemeljenja interkulturalnog kurikuluma gdje će suvremena nastava biti u funkciji kulturne integracije, protiv predrasuda, stereotipova i diskriminacije, a za pluralizam i demokraciju. Školski kurikulum valjalo bi "osloboditi" od predmeta i sadržaja koji nepotrebno opterećuju učenike, a u nastavni program uključiti sadržaje vezane za odgoj za mir, demokraciju, kao i interkulturalne sadržaje.

nastava; obrazovanje; učitelj; učenik; sadržaj; interkulturalni sadržaji

nije evidentirano