hrvatski

Romi u Hrvatskoj: od migracija do interkulturalnih odnosa

Romi u Hrvatskoj od doseljenja (Dubrovnik, 1362.), zbog transnacionalnog identiteta čine povijesnu, autohtonu manjinu. Specifičan plemenski sustav i gospodarski ustroj uvjetovao je raspršivanje, specijaliziranje, djelomično gubitak etničkog identiteta i marginalni položaj. Znanstveno-istraživački projekti "Genealogija i transfer modela interkulturalizma" i "Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture" (1991-2001) su kroz empirijsko istraživanje na stratificiranom uzorku srednjoškolaca u Hrvatskoj ukazali na postojanje stereotipa prema Romima, nizak stupanj prihvaćanja elemenata kulture Roma (jezik, umjetnost, povijest, običaji), kao i veliku socijalnu distancu prema Romima (modificirana Bogardusova skala), što ukazuje na potrebu interkulturalnog odgoja i obrazovanja za sve učenike u Hrvatskoj. Za romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj presudno je, uz poboljšanje socio-gospodarskog položaja, integriranje u sve segmente društva, ali i neprijeporna potreba očuvanja kulture, tradicije i stila života, kako bi Romi postali i/ili ostali prepoznatljivi dio multikulturalnog okružja.

Romi; migracije; interkulturalni odnosi; etnički identitet; marginalizacija; socijalna integracija

nije evidentirano