Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 192336

Utjecaj edukacije iz kliničke bioetike na poimanje distanazije i ostalih aspekata smrti i umiranja


Sorta-Bilajac, Iva
Utjecaj edukacije iz kliničke bioetike na poimanje distanazije i ostalih aspekata smrti i umiranja 2005., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka


Naslov
Utjecaj edukacije iz kliničke bioetike na poimanje distanazije i ostalih aspekata smrti i umiranja
(Influence of clinical bioethics education on the conception of dysthanasia and other aspects of death and dying)

Autori
Sorta-Bilajac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
08. 02

Godina
2005

Stranica
116

Mentor
Šegota, Ivan

Ključne riječi
autonomija; bioetika; beskoristan tretman; edukacija; smrt; stav
(autonomy; bioethics; futile treatment; education; death; attitude)

Sažetak
Ciljevi istraživanja: Ustvrditi stavove studenata 1. godine studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u ak. god. 2003./2004. o smrti i umiranju. Ustvrditi povezanost sociodemografskih podataka sa ispoljenim stavovima. Ustvrditi utjecaj riječkog modela bioetičke edukacije obogaćenog elementima iz kliničke bioetike na mogućnost promjene stavova ispitanika po završetku ak. god. 2003./2004., tj. po apsolviranom kolegiju Medicinska etika i bioetika. Ustvrditi njihovu informiranost o problematici smrti i umiranja, te razumijevanje usvojenog gradiva. Analizom dobivenih podataka pokazati važnost i utjecaj riječkog modela bioetičke edukacije obogaćenog elementima iz kliničke bioetike na formiranje medicinsko-etičkih, bioetičkih i kliničko-bioetičkih stavova studenata medicine. Ispitanici i metode: Ispitanici su bili studenti 1. godine studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u ak. god. 2003./2004., koji pohađaju obvezatan kolegij Medicinska etika i bioetika, njih ukupno 124. Ispitivanje se provelo putem anonimne ankete u dva navrata, čemu je prethodila pilot-anketa. Prvi je put provedeno na samom početku ak. god. 2003./2004. u tjednu od 03. - 07. studenog 2003. na 120 ispitanika, a ponovljeno je u tjednu od 31.05. - 04.06. 2004., tj. pri završetku ljetnog semestra na 115 ispitanika. Rezultati: Nakon učinjene usporedne analize uočeno je da su statistički znakovite razlike u stavovima dobivene u odnosu na sljedećih osam tvrdnji: 1. "Eutanazija je čin milosrđa." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u II. mjerenju) ; 2. "Trebalo bi legalizirati eutanaziju u Hrvatskoj." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u I. mjerenju) ; 5. "Liječnik ima pravo odbiti pacijentov zahtjev za izvršenjem eutanazije." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u II. mjerenju) ; 6. "Liječnik ima pravo utjecati na pacijentovu odluku o eutanaziji." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u I. mjerenju) ; 8. "Pacijentova odluka o eutanaziji donesena je zbog želje za kvalitetnijim procesom umiranja." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u II. mjerenju) ; 13. "Održavati pacijenta na životu 'pod svaku cijenu' (lijekovima ili pomoću aparata) je etički opravdano." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u I. mjerenju) ; 16. "Pri donošenju odluke o umjetnom održavanju na životu liječnici trebaju uzeti u obzir i sintagmu 'kvaliteta života'." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u II. mjerenju) ; i 19. "Veće je dobročinstvo omogućiti neizlječivom bolesniku da 'dostojanstveno umre' nego ga podvrgavati agresivnim i skupim terapijama upitnog ishoda." (veći stupanj slaganja s tvrdnjom u II. mjerenju). Zaključci: Postoji povezanost između sociodemografskih podataka (dob, spol, vjeroispovijest, završena srednja škola, stupanj obrazovanja roditelja, mjesto stalnog boravka) i stavova ispitanika o smrti i umiranju. Rezultati dobiveni usporednom analizom pokazuju statistički znakovite razlike u stavovima (p<0, 05) iskazanim u prvom, odnosno drugom mjerenju, u osam od 20 tvrdnji ponuđenih u anketi. Analiza otvorenih odgovora iz drugog mjerenja (u kojima se primjećuje korištenje stručnih pojmova, sintagmi i definicija) ukazuje na usvajanje i razumijevanje gradiva o problematici smrti i umiranja. Riječki model bioetičke edukacije obogaćen elementima iz kliničke bioetike ima veliku važnost i utjecaj na formiranje i mijenjanje medicinsko-etičkih, bioetičkih i kliničko-bioetičkih stavova o smrti i umiranju studenata medicine. Na osnovi uvođenja elemenata iz kliničke bioetike u riječki model bioetičke edukacije i njihove razrade kroz tvrdnje ponuđene u anketi, te dobivenih rezultata, dokazano je da riječki model bioetičke edukacije može biti adekvatna osnova za stvaranje modela iz kliničke bioetičke edukacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0062019

Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Profili:

Avatar Url Ivan Šegota (mentor)

Citiraj ovu publikaciju

Sorta-Bilajac, Iva
Utjecaj edukacije iz kliničke bioetike na poimanje distanazije i ostalih aspekata smrti i umiranja 2005., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka
Sorta-Bilajac, I. (2005) 'Utjecaj edukacije iz kliničke bioetike na poimanje distanazije i ostalih aspekata smrti i umiranja', magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka.
@phdthesis{phdthesis, author = {Sorta-Bilajac, I.}, year = {2005}, pages = {116}, keywords = {autonomy, bioethics, futile treatment, education, death, attitude}, title = {Influence of clinical bioethics education on the conception of dysthanasia and other aspects of death and dying}, keyword = {autonomy, bioethics, futile treatment, education, death, attitude}, publisherplace = {Rijeka} }