hrvatski

Vode i more

Cjelokupan život na Zemlji ovisi o raspoloživim količinama vode. Voda je temeljni činitelj ne samo gospodarskog i društvenog razvitka, već i opstanka Ijudi u pojedinim područjima, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Uporaba vodnog bogatstva izražena je u: - vodoopskrbi stanovnika i to za piće, pripremu jela, higijenske potrebe ; - proizvodnim djelatnostima kao tehnološka voda, zatim kao rashladna voda, a često i kao sredstvo prijenosa sirovina ; - u poljoprivrednoj proizvodnji u ratarstvu za navodnjavanje biljki, u stočarstvu za piće i pripremu hrane stoke. Kako je u vodi život nastao, to je voda odgovarajuće kakovće nužna za održavanje života u vodnim sustavima, ali i kopnenim. Vodni sustavi nadalje se koriste za: - uzgoj riba, rakova te školjki u morskoj vodi ; - razonodu građana, kupanje, vodne športove ; - plovidbu, odnosno prijevoz roba i putnika. Uslijed visinskih razlika pojedinih dijelova vodnih sustava moguće je iskorištenje potencijalne energije, i to najčešće pretvorbom u električnu energiju. Za Republiku Hrvatsku od posebnog značaja je priobalno more i to zbog višestruke namjene (ribarstvo, razonoda, plovidba), a naročito za razvitak turističke grane gospodarstva. Konačno, voda je nužna za održanje svih prirodnih ekosustava, a mogu se istaknuti i posebno zaštićeni dijelovi prirode vezani za vodne sustave uključivo i priobalno more kao primjerice: Nacionalni park "Plitvička jezera" Nacionalni park "Krka" Park prirode "Kopački rit" Park prirode "Lonjsko polje" Nacionalni park "Brijuni" Nacionalni park "Kornati" Nacionalni park "Mljet". Republika Hrvatska je smještena u umjerenom klimatskom pojasu pretežito kontinentalne klime s vrlo izrazitim blagim utjecajem Mediterana. Geomorfologija našeg prostora diktira i srednji godišnji raspored oborina, od prosječno 1000 mm u priobalnom pojasu i otocima, preko 1000 mm u priobalnom planinskom pojasu do oko 1100 mm u zoni panonskih ravnica. Takova količina padalina osigurava znatno površinsko i podzemno otjecanje, pa se u ravničarskom panonskom području formiraju brojne pritoke rijeka Save i Drave i bogati podzemni vodonosnici uz te rijeke, a u krškom planinskom području južno od Karlovca veliki krški vodonosnici i vrlo jaki izvori. Sve to upućuje na veliko, nepresušno bogatstvo Hrvatske vodama i nepostojanja bilo kakovih problema u budućem razvitku. Medutim, nikada priroda nije sasvim jednostavna iako gotovo uvijek daje mogućnosti. Tri su temeljna problema s vodama u našim prostorima. Prvo je neujednačen godišnji raspored padalina, pa ljetna razdoblja donose velike suše, koje ponekad traju i više od tri mjeseca, što ima znatnog utjecaja na količinu otjecanja. S jedne strane visoki vodni valovi i poplave, a s druge strane duga sušna razdoblja u vrijeme najveće potrošnje vode. Drugo su ograničene retencijske prirodne sposobnosti podzemnih vodonosnika, posebice krških i treće, danas možda najvažnije, problem očuvanja kakvoće vode, kako površinske tako i podzemne. Kada se govori o problemu očuvanja kakvoće vode (slatke i morske) u Hrvatskoj onda treba razmišljati prvenstveno o unutar državnim prilikama, ali i o vangraničnom negativnom utjecaju. Naš dosadašnji razvitak temeljio se na pretpostavkama da je voda opće dobro, obnovljivo bogatstvo te da je ima u dovoljnim količinama. Vrijednost vode uporabljene u domaćinstvima, poljodjelstvu i industriji uvijek je bila podcijenjena, a u troškove uporabe voda nisu bili uključeni i stvarni troškovi očuvanja i unapređenja vodnog bogatstva. U razvijenim zemljama očuvanje i unapređenje kakvoće vode sastavni je dio svake odluke o planiranom razvitku. Istodobno zaštita voda je uključena u provođenje svih djelatnosti na nekom području. Temeljna načela održivog razvitka mogla bi se pojednostavnjeno tumačiti, s gledišta upravljanja vodama, kao obveza očuvanja i poboljšanja kakvoće voda za višenamjensku uporabu u bližoj i daljnjoj budućnosti. Kakvoća voda u izravnoj je svezi s ljudskim djelatnostima, pa svaki plan prostornog i gospodarskog razvitka, kojim nisu predviđene sve dovoljne mjere za zaštitu voda, predstavlja plan usmjeren prema pogoršanju životnih uvjeta na određenom prostoru. Kod toga je svejedno, hoće li se pogoršati uvjeti za opstanak života u dogledno vrijeme, ili nešto kasnije. Onečišćenje i zagađenje voda i priobalnog mora, najčešće je posljedica ispuštanja otpadnih voda izravno ili neizravno u okoliš. Otpadne vode koje dospijevaju u vodotoke onečišćuju istovremeno i podzemne vode, te konačno i priobalno more. Osim otpadnih voda stambenih naselja i industrija, onečišćivaći prirodnih voda su i oborinske vode, koje ispiraju površine tla, naročito poljodjelskog, zatim prometnica, kao i procjedine iz neodgovarajućih odlagališta krutog otpada, te zagađeni zrak. Mjere i postupci za smanjenje onečišćenja te poboljšanja i očuvanja kakvoće voda, nužne su kako na državnim tako i međudržavnim razinama.

Voda, more, održivi razvitak, površinske vode, podzemne vode, zaštita voda, pravne mjere zaštite, upravljanje vodama

nije evidentirano