hrvatski

O pristupu podizanju javnog zelenila u Dubrovniku

Pitanje pristupa izboru zelenila, s obzirom na njegove biološke, fizionomske i prostornoplastične značajke, jedno je od glavnih pejzažnooblikovnih pitanja, koja treba riješiti prilikom osnivanja nekoga javnog prostora u otvorenom krajobrazu. Vezano uz to, izučavanje zelenila kao ambijentalne komponente zahtijeva posebnu pozornost. U krajini tako snažno izraženog karaktera kao što je dubrovačka, dobro poznavanje svih izvornih krajobraznih komponenti i oslanjanje na njih preduvjet je valjanom krajobraznom oblikovanju. Na takvom pristupu činilo se potrebnim istrajati tim više što je arhitektura novih naselja i novih objekata smještenih u krajobrazu dobrim dijelom bez unutarnjeg odraza sredine, pa takav pristup uređivanju javnih zelenih prostora pruža izvjesne šanse da se nadoknade neke izgubljene ili oslabljene značajke sredine, nastojeći da se što više očuva njezina samosvojnost. Tako smo zelenilo onih javnih prostora u dubrovačkom kraju, koje smo imali priliku zasnivati, stavili u određen odnos s vegetacijom okolne krajine težeći da ne odudara od dojma kojeg ostavljaju tipične prirodne i s njima usklađene antropogene kategorije zelenila. Na toj osnovi razvili smo polazna stajališta, kojih smo se pridržavali i koje navodimo kako slijedi.Glavne nosioce u sastavu zelenila, a nadasve u sastavu drveća, temeljimo na autohtonim biljnim vrstama. Prema primjeni egzotičnog bilja, posebno onog koje svojom pojavom odudara od ostalog domaćeg i udomaćenog bilja, zauzimamo kritičko i rezervirano stajalište. Travnjak, tu inače široko primjenjivanu krajobraznooblikovnu komponentu, samo iznimno uzimamo u obzir, jer je netipičan za toplo i suho kraško područje. Zelenilo partera temeljimo na niskom vazdazelenom bilju složenom od jedne ili manjeg broja prikladnih biljnih vrsta odgovarajućih fizionomskih i bioloških osobina. Zelenilo koje oblikujemo i podižemo po svom karakteru izrazito je vazdazeleno. Što se primjene kolorističkih elemenata u sklopu zelenila tiče, postupamo suzdržano. Ova su stajališta imala odlučan utjecaj i na usmjerenje rasadničke dendrološke proizvodnje u Dubrovniku tijekom druge polovine 20. stoljeća.

Dubrovnik; pristup podizanju javnog zelenila

nije evidentirano