hrvatski

Geokemija vodotočnih sedimenata u drenažnom sustavu rijeke Kupe

Cilj ovog rada je istražiti varijacije mineralnog sastava vodotočnih sedimenata frakcije <63 μ m drenažnog sustava rijeke Kupe, varijacije sadržaja glavnih elemenata i elemenata u tragovima, locirati mjesta anomalnih povećanja, te na osnovi ovih rezultata utvrditi njihove izvore, antropogene ili prirodno-geološke. Posebna pažnja je usmjerena na određivanje zagađenosti ovog prostora s ukupnim polikloriranim bifenilima (PCB), pesticidom Lindanom, ukupnim fenolima, ukupnim uljima i mineralnim uljima. Drenažni sustav rijeke Kupe, površine 10052 km2, predstavlja značajni vodni resurs za Hrvatsku, dio Slovenije, te dio Bosne i Hercegovine. Neki dijelovi su nacionalni parkovi (Risnjak i Plitvička Jezera), a veliki dio se nalazi u ratom stradalom području. Opširan terenski rad na prikupljanju uzoraka sedimenata i odabranih karakterističnih stijena izvršen je prema dobro planiranoj mreži unutar drenažnog područja. Uzorci sedimenata su pripremljeni za mineraloške i kemijske analize sušenjem na zraku i suhim sijanjem. Korišten je niz eksperimentalnih metoda: rendgenska difrakcija praha (XRD), rendgenska fluorescencija (XRF), ICP-MS, CV-AAS, analiza PCB i Lindana primjenom ekstrakcije i plinske kromatografije, spektrofotometrijska analiza ukupnih fenola, analiza ukupnih i mineralnih ulja metodom ekstrakcije i IR spektrofotometrije, određivanje postotaka "litoloških jedinica" (litostratigrafskih članova kronostratigrafske ljestvice) u drenažnim ćelijama. Na sve dobivene rezultate primijenjene su brojne statističke analize. Mineraloška analiza pokazala je prisustvo brojnih minerala, koji su sistematizirani u tablici, uz semikvantitativnu analizu. U svim uzorcima prevladava alpha-kvarc, osim u središnjem dijelu, gdje prevladava kalcit i gdje je prisutno stvaranje sedre. Feldspati, plagioklasi, tinjci, kloriti, Mn- i Fe- oksidi i hidroksidi su minorni minerali (minerali u koncentracijama <5% su mogući, ali nisu sa sigurnošću dokazani). Statistička analiza omogućila je određivanje osnovnih statističkih parametara, ocjenu normalne raspodjele, stohastičke veze pojedinih geokemijskih podataka, korelacije elemenata s "litološkim jedinicama", te izdvajanje anomalnih područja. Najznačajnija je anomalija barija u Kupici i Kupi, koja se proteže sve do nizvodno od Karlovca. Ustanovljeno je da ova anomalija potječe od nepažljivog odlaganja jalovine u ponor nakon separacije barita u Homeru (Lokve). Anomalija mangana posebno je istaknuta u Radonji. Pretpostavljeno je da se radi o prirodno-geološkoj posljedici trošenja stijena metalogenetskog područja Petrove Gore. Ustanovljen je i niz drugih anomalija (U, Zn, Co, Ni, Sn, Pb, Cd, S, Nb, Sc, V, Mo, Na, Zr, Mg, Sr, Pb, Cs), koje su interpretirane kao prirodno-geološke ili antropogene, zbog širenja mreže prometnica, industrije, urbanizacije, ili kao posljedica recentnih ratnih razaranja. Posebna pažnja je posvećena ponašanju Hg. Iako je u Tršću nekada bio rudnik cinabarita, anomalija žive nije nađena, što dokazuje polagano mehaničko ili kemijsko razaranje cinabarita u napuštenim rudnicima. Rezultati mjerenja organskih mikrozagađivala su pokazali da je zapadni dio drenažnog sustava Kupe s ranjivim krškim vodonosnicima jače zagađen od središnjeg i istočnog dijela, koji su bili izloženi ratnim djelovanjima.

vodotočni sedimenti; mineraloška analiza; kemijska analiza; elementi; organska zagađivala; statistička analiza; anomalije; stanje zagađenosti

nije evidentirano