hrvatski

Studijski prikaz povijesnog razvoja i stanja s projektom obnove renesansnog vrta vile Petra Sorkočevića iz 1521.g. na Lapadskoj obali u Dubrovniku

Područje Gruškog zaljeva već je u prvoj polovini 15. st. bilo prigradskim ladanjskim područjem. Ladanjski sklop Petra Sorkočevića dovršen 1521.g. smjestio se na izbočini lapadske obale pri dnu zaljeva i prislonjen je uz blagu padinu brežuljka Giman. Zdanje dvorca izgrađeno je u gotičko-renesansnom slogu, koji je bio omiljen u Dubrovniku tijekom druge polovine 15. i prvih desetljeća 16.st. Ladanjski sklop P.Sorkočevića jedan je od najstarijih i u cjelini očuvanih postojećih dubrovačkih povijesnih ladanjskih sklopova. Studija se u prvom redu bavi opisom, analizom i vrednovanjem zatečenog stanja vrtnog prostora, a na temelju stečenih spoznaja sačinjeno je idejno rješenje obnove i uređenja vrtnog prostora. Oblikovnu osnovu sklopa karakterizira izrazita asimetričnost.Zdanje, koje se smjestilo uz sjevernu stranicu sklopa, tvore dva međusobno okomita krila, a raspolaže i prema moru okomito isturenom terasom-vidikovcem-orsanom. Vrt zauzimlje prostrani otvoreni prostor koji je po visini razdijeljen u tri razine. Studijskim prikazom zatečenog stanja obrađeni su položaj, veličina i oblik ladanjskog sklopa (cca 3900 m2), ogradni zid sklopa i ulazi u vrt. Analitički je obrađena vrtnoarhitektonska struktura prostora i posebno svaki njegov dio: terasa-vidikovac, pa donja vrtna površina s ribnjakom, stazama, odmorištem i zelenilom, središnje vrtno stubište, vrtni patio s kapelicom i lođom, te s druge strane stubišta, nasuprot patiju, srednja vrtna terasa, zatim gornja vrtna šetnjica s pergolom i , konačno, treća odnosno gornja vrtna terasa. Značenje je pridano i zelenim prostorima uokolo sklopa, jer se radi o iznimnom primjeru povijesnog ladanjskog sklopa s očuvanim okolnim prirodnim i kultiviranim zelenilom, a što je u vrijeme podizanja ladanjskih sklopova bilo pravilo. Prizemlje dvorca rastvoreno je podvučenim trijemom s arkadama, koje podupiru užljebljeni stupovi s kapitelima, pa ono neposredno komunicira s prostranim donjim dijelom vrta.U vrtu pred dvorcem pružio se prostrani pačetvorinasti ribnjak, jedini koji se kao vodeno ogledalo očuvao do danas u nekom od starih dubrovačkih ladanjskih sklopova, a poznato nam je da je u Gruškom zaljevu bilo nekoliko takvih ribnjaka. Provedenim vrednovanjem svakog od segmenata vrtnog prostora i uvažavanjem autentičnih povijesnih elemenata uobličenja vrtnog prostora, izučivši ujedno i preinake koje su bile izvedene tijekom 19. i 20. stoljeća, došlo se do koncepta idejnog rješenja obnove i ponovnog uređenja tog vrta. S obzirom na zatečeno stanje predviđeno je ponovno uspostavljanje četverokutnog izduženog manjeg vrtnog lika obraslog domaćim zelenilom na donjoj vrtnoj terasi po južnom boku dvorca, uobličenog na način ubilježen u mapi iz 1837.g., ali uz korekciju utvrđene greške u tom dokumentu. Općenito, uz odgovarajuću obnovu zelenila u vrtnom prostoru, predviđena je i obnova pergole u patiju, kao i pergole starijeg tipa, rustične drvene srednjovjekovne pergole na gornjoj vrtnoj terasi, na što upućuju posebna udubljenja za uvlačenje prečki u ogradnom zidu. Ovaj studijski projekt tvori cjelinu s arhitektonskim projektom poslijeratne obnove dvorca-vile Petra Sorkočevića, jednog od najvrednijih dubrovačkih ladanjskih objekata uopće, koji je već više od pola stoljeća u vlasništvu HAZU, i u kojemu djeluje Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. Glede vrtnog prostora, za sada se, osim ove studije, na njegovoj obnovi nije učinilo ništa više, iako je vrt bitna integralna prostorna komponenta svakog dubrovačkog povijesnog ladanjskog sklopa.

Dubrovnik; renesansni vrt; vila Petra Sorkočevića iz 1521.g; projekt obnove

nije evidentirano