hrvatski

Odnos prirašćivanja jele na NPŠO "Sljeme"

S obzirom da je jela vrsta koja s bukvom i smrekom tvori vrlo vrijedne preborne šume (8 % od ukupne šumske površine u Hrvatskoj), zabrinjava činjenica koja se ogleda u promjeni konstitucije prebornih sastojina na štetu jele. To je smanjenje udjela jele u omjeru smjese, izostanak prirodnog pomlađivanja te narušavanje normalne preborne strukture. U fakultetskoj šumi Sljeme utvrđene su značajne razlike u konstituciji među prebornim sastojinama koje se nalaze ispod i iznad 700 m nadmorske visine. Cilj je bio utvrditi kako su se te razlike u konstituciji prebornih sastojina jele odrazile na odnose prirašćivanja stabala jele među navedene dvije skupine sastojina. Temeljem mjerenja u sastojinama ispod 700 m n.v. te u sastojinama iznad 700 m n.v. dobivene su sljedeće spoznaje: S obzirom na omjer smjese vrsta drveća, pravilnost preborne strukture te stanje pomlađivanja, u sastojinama ispod 700 m n.v. postoje mnogo bolji uvjeti za rast i razvoj jelovih stabala. Prosječno vrijeme prijelaza stabala jele za šumu kao cjelinu u sastojinama ispod 700 m n.v. iznosi 11 godina a u sastojinama iznad 700 m n.v. iznosi 18 godina. Jača ovisnost debljinskog prirasta o prsnom promjeru pojavila se kod izjednačenja debljinskog prirasta pomoću parabole drugog reda nego pomoću pravca, i to u oba promatrana slučaja. Uočljiva je posebno velika razlika debljinskog prirasta srednjedebelih stabala među dvije skupine promatranih sastojina. Godišnji volumni tečajni prirast za jelu u sastojinama iznad 700 m n.v. iznosi 2, 17 m3/ha, dok je u sastojinama ispod 700 m n.v. taj prirast 5, 68 m3/ha. Temeljem podataka o vremenu prijelaza, debljinskom i volumnom prirastu općenito se može reći da za jelu nepovoljnija konstitucija prebornih sastojina iznad 700 m n.v. u odnosu na sastojine ispod 700 m n.v., odrazila se na izrazito slabije prirašćivanje jelovih stabala i u apsolutnom i u relativnom iznosu.

preborne sastojine jele; vrijeme prijelaza; debljinski prirast; volumni prirast

nije evidentirano