Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 189588

Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica


Matić, Slavko; Rauš, Đuro; Seletković, Zvonko; Španjol, Željko; Anić, Igor; Oršanić, Milan; Tikvić, Ivica; Baričević, Dario
Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 125 (2001), 11-12; 583-598 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica
(A contribution to knowing the forests and forest vegetation in Kornati National Park and Telašćica Nature Park)

Autori
Matić, Slavko ; Rauš, Đuro ; Seletković, Zvonko ; Španjol, Željko ; Anić, Igor ; Oršanić, Milan ; Tikvić, Ivica ; Baričević, Dario

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 125 (2001), 11-12; 583-598

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Nacionalni park Kornati; park prirode Telašćica; zaštita prirode; šumska vegetacija; sukcesija vegetacije; Quercus ilex; Pinus halepensis; Pinus pinea
(National Park of Kornati; the Telašćica Park of Nature; nature conservation; forest vegetation; succesion of vegetation; Quercus ilex; Pinus halepensis; Pinus pinea)

Sažetak
U radu je dan prilog poznavanju šumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica. Stoljetni odnosi čovjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stočarstvo) učinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglašenjem većeg dijela kornatskog otočja nacionalnim parkom. Kornati i Telašćica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otočje samo naizgled goli kamenjar. Uočava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku različitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogućen spontani, progresivni razvoj pašnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjača. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zaštite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u privatnome vlasništvu. Njihova zaštita znači postupno obrašćivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog čega Kornati prestaju biti ono zbog čega su zaštićeni i jedinstveni. Rješenje može proizaći jedino iz integralnoga valoriziranja i zaštite, čime će se zadovoljiti sve zainteresirane strane - zaštita prirode, domaće stanovništvo i njihov gospodarski interes te svi željni užitaka u jedinstvenosti kornatskog otočja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Biological Abstracts
  • CAB Abstracts
  • Forest Abstract