hrvatski

Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica

U radu je dan prilog poznavanju šumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica. Stoljetni odnosi čovjeka i prirode (vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stočarstvo) učinili su Kornate jedinstvenim i neponovljivima. To je rezultiralo proglašenjem većeg dijela kornatskog otočja nacionalnim parkom. Kornati i Telašćica nalaze se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimazonalna zajednica Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otočje samo naizgled goli kamenjar. Uočava se da je biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku različitih degradacijskih stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih aktivnosti na otocima je omogućen spontani, progresivni razvoj pašnjaka i kamenjara, gariga , makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih panjača. Takav je razvitak vegetacije upitan glede definicije nacionalnog parka i njegove zakonske zaštite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, koji su gotovo potpuno u privatnome vlasništvu. Njihova zaštita znači postupno obrašćivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog čega Kornati prestaju biti ono zbog čega su zaštićeni i jedinstveni. Rješenje može proizaći jedino iz integralnoga valoriziranja i zaštite, čime će se zadovoljiti sve zainteresirane strane - zaštita prirode, domaće stanovništvo i njihov gospodarski interes te svi željni užitaka u jedinstvenosti kornatskog otočja.

Nacionalni park Kornati; park prirode Telašćica; zaštita prirode; šumska vegetacija; sukcesija vegetacije; Quercus ilex; Pinus halepensis; Pinus pinea

nije evidentirano