Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Vrtovi u humanističko-renesansnom ozračju Dubrovnika (CROSBI ID 112558)

Prilog u časopisu | pregledni rad (stručni)

Šišić, Bruno Vrtovi u humanističko-renesansnom ozračju Dubrovnika // Dubrovnik (Matica hrvatska), 6 (1995), 4; 242-254-x

Podaci o odgovornosti

Šišić, Bruno

hrvatski

Vrtovi u humanističko-renesansnom ozračju Dubrovnika

Povijesno razdoblje zvano humanizam obilježavaju duhovna kretanja koja se javljaju oko početka XIV. stoljeća, u vrijeme kada se civilizacija Zapada ponovo okreće svojim antičkim izvorima i vrijednostima. Humanizam je ponikao u Italiji, zemlji koja je baštinila antičko naslijeđe. Novi pogledi i potrebe, koji su se manifestirali u duhovnoj i materijalnoj sferi, utjecali su kroz humanizaciju društva i na pojavu novih oblika u kulturi življenja, kao što je napr. ladanje. Nedaleko talijanske obale, na drugoj strani Jadrana rastao je i razvijao se pomorski Dubrovnik. Brojni pomorsko-trgovački ugovori sklopljeni tijekom XII. i XIII. stoljeća svjedoče o tijesnim vezama i dobrim odnosima Dubrovnika s gradovima Italije, i to ne samo s onima na obali. Dubrovnik je bio uključen u šira kretanja i tokove, rezonantan na vibracije novih poriva i nazora. Humanistički nazori u Dubrovniku živo su prisutni već od XIV. stoljeća. Istražujući izvore, doznajemo kako bogati sloj dubrovačkog društva, usvajajući naviku ladanja, još krajem XIV. i prvih desetljeća XV. stoljeća bio podigao svoje kamene kuće među vrtovima i vinogradima na izvangradskim prostorima nedaleko Dubrovnika. O tome je posebno zanimljivo svjedočenje, koje je u svom poznatom djelu o Dubrovniku ostavio Filip de Diversis de Quartigianis, talijanski humanist rodom iz grada Lucce, koji je između 1434. i 1441. godine bio upravitelj gimnazije u Dubrovniku. Sklonost prema ladanju oplođena renesansnim graditeljskim duhom, od kraja XV. stoljeća pa tijekom čitava XVI. stoljeća i dalje, snažno je bila potvrđena podizanjem prostranijih ljetnikovaca i oko njih na specifičan dubrovački način uređenih vrtova namijenjenih ugodi. Njih je kraja XV. stoljeća pa nadalje u okolici Dubrovnika bilo je podignuto više od dvije stotine, što je potvrda o punom sudioništvu Dubrovnika u aktualnim kulturnim tokovima tadašnje Europe. Toliki brojni vrtovi podignuti i uređeni usprkos teškom kamenitom terenu škrtoga tla, sasvim su poseban indikator humanizmom prožetog duha renesansnog i postrenesansnog Dubrovnika s duboko motiviranom željom za napajanjem ljepotom svog zavičaja.

Dubrovnik; humanizam i renesansa; vrtovi

nije evidentirano

engleski

Gardens in the Humanism and Renaissance circumstances of Dubrovnik

nije evidentirano

Dubrovnik; Humanism and Renaissance; Gardens

nije evidentirano

Podaci o izdanju

6 (4)

1995.

242-254-x

objavljeno

0353-8559

Povezanost rada

Povijest umjetnosti