hrvatski

Utjecaj položaja glave ne slobodni interokluzijski prostor prilikom određivanja fiziološkog mirovanja različitim metodama

U istraživanju je sudjelovalo 202 ispitanika u dobi od 18-33 godine. Ukupno je bilo 90 ispitanika sa Angle klasom I (67 žena i 23 muškaraca), 58 ispitanika bilo je sa Angle klasom II/1 (31 žena i 27 muškarca), 52 ispitanika sa Angle klasom II/2 (27 žena i 25 muškaraca) te 2 ispitanika sa Angle klasom III (oba muškog spola). Za sva mjerenja korištena je specijalno prerađena pomična mjerka preciznosti 0, 1 mm (MEBA, Zagreb). Mjerenja su napravljena direktno na ispitanicima. Prilikom mjerenja ispitanici su sjedili na stomatološkom stolcu bez potpornja za glavu. Prvo je izmjeren vertikalni i horizontalni preklop na zubima 11/41 i 21/31 pri uspravnom položaju glave u maksimalnoj interkuspidaciji. Zatim je vertikalni preklop označen tankom crtom na labijalnim plohama donjih zuba između gornjih i donjih prvih sjekutića ; također je označena i projekcija vrha kuspisa gornjeg očnjaka na labijalnoj plohi donjih očnjaka, a također i projekcija vrha meziobukalne kvržice gornjeg prvog molara na labijalnoj plohi donjeg prvog molara kod Angle klase I ili na odgovarajućem donjem zubu ovisno o Angle klasi. Nakon toga izmjerena je veličina slobodnog interokluzijskog prostora između gornjih i donjih središnjih inciziva (na lijevom i desnom središnjem sjekutiću), između gornjih i donjih očnjaka (na lijevoj i desnoj strani) i između gornjih i donjih prvih molarima i to pri uspravnom položaju glave u položaju mirovanja određenog metodom fizionomije. Ista mjerenja napravljena su pri uspravnom položaju glave prilikom izgovaranja "mi" i "s" i to na lijevoj i desnoj strani. Budući da između lijeve i desne strane nije bilo statistički značajne razlike, uzete su za daljnju statističku obradu samo vrijednosti za desnu stranu. Mjerenja veličine slobodnog interokluzijskog prostora izvršena su također osim pri uspravnom položaju glave također i u položajima: glava nagnuta straga pod kutem od 450 te glava nagnuta prema naprijed pod kutem od 450. Za sva mjerenja korištena je specijalno prerađena pomična mjerka preciznosti 0, 1 mm (MEBA, Zagreb). Mjerenja su napravljena direktno na ispitanicima. Prilikom mjerenja ispitanici su sjedili na stomatološkom stolcu bez potpornja za glavu. Statistička analiza napravljena je pomoću SPSSa for Windows, verzija 10. Temeljem analize podataka zaključeno je: 1. Srednje vrijednosti interokluzijskig prostora izmjerene u ovom istraživanju mogu pomoći pri rekonstrukciji vertikalne relacije prilikom izrade protetskog nadomjestka. 2. Ispitanici različitih klasa po Angle-u međusobno se značajno razlikuju u veličini interokluzijskog prostora za sve navedene metode (p<0, 01). Između muškog i ženskog spola nema statistički značajne razlike. 3. Mjenjanje položaja glave ne utječe na promjenu interokluzijskog prostora prilikom izgovaranja sibilanta "s" ili fonema "mi" (p>0, 05). Interokluzijski prostor značajno se mijenja ako smo ga odredili metodom relaksacije donje čeljusti (metodom fizionomije) (p<0, 01), tj. interokluzijski prostor se značajno smanjuje kod svih Angle klasa naginjanjem glave naprijed, a značajno se povećava naginjanjem glave natrag. Metode izgovaranja "mi" i "s" imaju prednost u kliničkoj upotrebi zbog konstantnosti interokluzijskog prostora uslijed naginjanja glave. 4. Postoji značajna (p<0, 01) povezanost između vertikalnog preklopa gornjih i donjih središnjih sjekutića i veličine interokluzijskog prostora, a najveća povezanost (oko 50%) je prilikom izgovaranja "s", oko 25% je prilikom izgovaranja "mi", a oko 13% je prilikom relaksacije mandibule. Horizontalni preklop ima minimalnu povezanost sa veličinom interokluzijskog prostora za vrijeme izgovaranja "s" oko 0, 04%, dok za vrijeme izgovaranja "mi" i prilikom relaksacije nema značajne povezanosti.

slobodni interokluzijski prostor; položaj glave; metode određivanja položaja mirovanja donje čeljusti

nije evidentirano