Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 189093

Mjesto Della Belline gramatike u povijesti hrvatskih gramatika


Tafra, Branka
Mjesto Della Belline gramatike u povijesti hrvatskih gramatika // Rasprave Zavoda za jezik, 16 (1990), 263-274 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Mjesto Della Belline gramatike u povijesti hrvatskih gramatika
(The Grammar of Della Bella in the history of Croatian grammars)

Autori
Tafra, Branka

Izvornik
Rasprave Zavoda za jezik (0351-434X) 16 (1990); 263-274

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ardelio Della Bella; hrvatska gramatika; povijest hrvatskoga standardnoga jezika
(Ardelio Della Bella; grammar Croatian; history of Croatian standard language)

Sažetak
Za hrvatsku se gramatiku na talijanskom jeziku koju je Ardelio Della Bella objavio uza svoj rječnik Dizionario italiano. latino, illirico (1728, 1785) dugo u literaturi tvrdilo da je u svemu slična Kašićevoj, što ne može biti točno, kako se ovim radom dokazuje, već i zbog toga što se hrvatski jezik koji je opisao Della Bella podosta razlikuje od Kašićeva, ali i zbog sasvim novih tumačenja jezičnih pojava. Tu su originalna zapažanja o prozodijskom sustavu, uočavanje kategorije živosti, kategorije glagolskoga vida, a i bolja je razredba riječi na leksičko-gramatičke razrede i podrazrede. Della Bella je uočio da akcent ima razlikovnu funkciju, da neke imenice mijenjaju akcent u kosim padežima, da su nastavak za G jd. imenica sklonidbe e i nastavak u G mn. svih triju sklonidbi uvijek dugi, da pridjev i prilog tvoren od njega mogu biti u opoziciji po kvantiteti, da se neodređeni i određeni lik u opisnih pridjeva razlikuju po akcentu, da neki glagoli mijenjaju akcent u 2. i 3. licu jednine u aoristu te da se promjenljive riječi mogu razvrstati u akcenatske tipove. Među oblicima ima u odnosu na Kašića više štokavskih, pa i novoštokavskih obilježja, npr. G mn., A mn., I mn. u imeničnoj sklonidbi. Della Bellina je gramatika bila dostupnija od Kašićeve i svakako aktualnija pa je imala mnogo veći utjecaj. Jezik dubrovačke književnosti, s dva i pol stoljeća bogatom tradicijom, i razvijeni dubrovački urbani jezik u svojoj dijakronijskoj i sinkronijskoj perspektivi prvi je put opisan upravo u Della Bellinoj gramatici i rječniku te je tako taj jezik mogao biti uzorom mnogim književnicima, leksikografima i gramatičarima. Taj se utjecaj izravno vidi još i u preporoditelja, iz čega se zaključuje da je Della Bella imao velik udio u oblikovanju hrvatskoga književnoga jezika, posebice svojim propisom o jednosložnoj jekavskoj zamjeni i dugoga i kratkoga jata.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Branka Tafra, (48992)