Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 189033

Epidemiologija malignih hematoloških bolesti u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 1971. do 2000.


Gazdek, Davorka
Epidemiologija malignih hematoloških bolesti u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 1971. do 2000. 2004., magistarski rad, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Epidemiologija malignih hematoloških bolesti u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 1971. do 2000.
(Epidemiology of lymphohematopoietic malignancies in Koprivnica-Krizevci County for the period 1971-2000)

Autori
Gazdek, Davorka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2004

Stranica
109

Mentor
Strnad, Marija

Ključne riječi
Leukemija; limfomi; incidencija; nafta; zemni plin
(Leukemia; lymphoma; cancer incidence; crude oil; natural gas)

Sažetak
Osnovna je svrha ovoga rada bila istražiti učestalost malignih hematoloških bolesti u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 1971. do 2000. Osim toga, pokušalo se procijeniti, na temelju razlike u učestalosti, ima li eksploatacija nafte i zemnog plina utjecaja na pojavnost malignih hematoloških bolesti u Koprivničko-križevačkoj županiji, njenim trima područjima: đurđevačkom, koprivničkom i križevačkom, tijekom tri ispitivana razdoblja: 1971.-1980. (razdoblje prije eksploatacije zemnog plina i nafte), 1981.-1991. (početak eksploatacije zemnog plina i nafte) i 1992.-2000. (započinje raditi postrojenje za pročišćivanje nafte i zemnog plina od žive i sumpornih spojeva). Najveće plinsko polje u Hrvatskoj nalazi na đurđevačkom području, nekoliko naftnih i plinskih bušotina nalazi na koprivničkom području, a niti jedne bušotine nafte ili zemnog plina nema na križevačkom području. Podaci o novooboljelima i umrlima od malignih hematoloških bolesti prikupljeni su u Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji prati i proučava oboljele i umrle od raka od 1959. godine. Analizirane se stope incidencije i mortaliteta, dobno-specifične stope te dobno-standardizirane stope incidencije i mortaliteta za sve i pojedinačne maligne hematološke bolesti za cijelu Županiju, svako ispitivano područje i kroz tri ispitivana razdoblja. Statistička značajnost opaženih razlika malignih hematoloških bolesti po pojedinim područjima Koprivničko-križevačke županije te po pojedinom ispitivanom razdoblju je testirana χ 2 testom za nezavisne uzorke, a vrijednost p<0, 05 je smatrana statistički značajnom. U razdoblju od 1971. do 2000. u Koprivničko-križevačkoj županiji (oko 130 000 stanovnika) bilo je registrirano 803 novooboljelih i 503 umrlih osoba od malignih hematoloških bolesti. Incidencija i mortalitet malignih hematoloških bolesti su u Županiji bili viši nego u Hrvatskoj, osim u razdoblju 1971.-1980. odnosno prije eksploatacije nafte i zemnog plina. Najčešće maligne hematološke bolesti u Županiji su bile leukemije (38%), a slijedili su limfomi (36%), imunoproliferacije (14%) i mijeloproliferacije (13%). Najčešća pojedinačna maligna hematološka bolest je bio ne-Hodgkin limfom, a zatim kronična limfatična leukemija i multipli mijelom. Tijekom ispitivanih razdoblja konstantno je rasla incidencija akutne mijeloične leukemije i kronične limfatične leukemije, ali ne statistički značajno. Stope incidencije i mortaliteta malignih hematoloških bolesti su rasle s dobi, a najveći porast je bio od 45. godine starosti. Postojao je mali porast i u dobi 0-4 godina. Od malignih hematoloških bolesti u Koprivničko-križevačkoj županiji su nešto češće obolijevali i umirali muškarci nego žene. Muškarci su obolijevali češće nego žene od većine malignih hematoloških bolesti osim od akutne mijeloične leukemije i multiplog mijeloma od kojih su češće obolijevale i umirale žene. Promatrajući cijelo ispitivano razdoblje, stopa incidencije i mortaliteta malignih hematoloških bolesti je u đurđevačkom području bila viša nego u koprivničkom i u križevačkom. Razlika je bila statistički značajna za mortalitet (p<0, 05). Statistički značajne razlike nađene su za ove pojedinačne maligne hematološke bolesti: za multipli mijelom (p<0, 05) i kroničnu mijeloičnu leukemiju (p<0, 05) u incidenciji te za: multipli mijelom (p<0, 05) u mortalitetu. Značajno je da su najviše stope incidencije i mortaliteta nađene u đurđevačkom području, a najniže u križevačkom području. Promatrajući tri ispitivana područja u odnosu na pojedina razdoblja, stopa incidencije malignih hematoloških bolesti bila je statistički značajno viša u đurđevačkom području (p<0, 05), samo u razdoblju 1971.-1980. (prije eksploatacije zemnog plina i nafte), a konstantno je rasla tijekom ispitivanih razdoblja samo u koprivničkom području. Statistički značajne razlike pronađene su za kroničnu mijeloičnu leukemiju (1981.-1991.) i ukupne leukemije (1992.-2000.) u incidenciji te u mortalitetu za kroničnu mijeloičnu leukemiju (1981.-1991., 1992.-2000.), ukupne leukemije (1992.-2000.) i multipli mijelom (1991.-2000.). Nađene stope su bile više u području gdje se vrši eksploatacija nafte i zemnog plina (koprivničko i đurđevačko područje). Značajno viša incidencija i mortalitet ukupnih leukemija te posebno kronične mijeloične leukemije u područjima gdje se vrši eksploatacija nafte i zemnog plina govorile bi u prilog utjecaju eksploatacije nafte i zemnog plina na pojavnost malignih hematoloških bolesti. Međutim, kako se nafta i zemni plin najviše povezuju s povećanim rizikom za obolijevanje i smrtnost od akutne mijeloične leukemije, a kako za nju, iako je kontatntno rasla tijekom ispitivanih razdoblja, nije nađena statistički značajna razlika u pojavnosti ni kroz vrijeme ni kroz prostor, ponovno se javlja sumnja o utjecaju eksploatacije nafte i zemnog plina na pojavnost malignih hematoloških bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Davorka Gazdek, (261873)