hrvatski

Značenje mikrobiološkog kompleksa tla za stabilnost šumskih ekosustava

U radu je istraživana biogenost tala bukovo-jelovih šuma Hrvatske. Analizirana je zastupljenost glavnih skupina mikroorganizama na različitim plohama te u odnosu na kemijska obilježja tla. Najveći ukupan broj bakterija utvrđen je u neutralnim do slabo alkalnim tlima. Ispitivana je i zastupljenost mikroorganizama tla prema godišnjim dobima. Veće vrijednosti ukupnog broja bakterija utvrđene su u ljeto, u odnosu na proljeće i jesen. Na sadnicama hrasta lužnjaka ispitivana je prirodna raznolikost morfoloških tipova ektomikorize (ECM) te zastupljenost ektomikorize pri različitim postocima infektivnog inokuluma tla. Utvrđeno je devet morfoloških tipova ECM, od kojih su neki bili dominantni, dok su se drugi morfološki tipovi ECM pojavljivali samo u tragovima. Ispitivan je utjecaj inokulacije mikoriznom gljivom Laccaria bicolor na visinski i debljinski rast sadnica hrasta lužnjaka, pri različitim uvjetima vlažnosti substrata. Utvrđeno je unaprjeđenje visinskog rasta sadnica hrasta lužnjaka s inokulacijom, za oko 13% pri normalnim uvjetima vlažnosti substrata. Međutim, u nepovoljnim hidrološkim uvjetima inokulacija ECM gljivom nije imala utjecaja na visinski i debljinski rast sadnica hrasta lužnjaka.

mikroorganizmi u šumskom tlu, ekosustav bukve i jele, mikoriza na hrastu lužnjaku

nije evidentirano